Prijava Registracija

Prijavite se

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Izradite korisnički račun

Polja označena zvijezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Captcha *
lex

lex

Utorak, 21 Svibanj 2019 06:52

Stručni kolegij i stručni sastanci

Pitanje:
U pripremi smo revizije Statuta pa smo u nedoumici po pitanju tumačenja što je to stručni kolegij. Naime, kod nas je već dugogodišnja praksa da stručni kolegij predstavlja sastanak na kojem se okupljaju predstavnici svih odjela i službi , tj. njihovi voditelji, na kojem se raspravlja i izvještava o pitanjima poslovanja ustanove. Sastanci se održavaju na tjednoj osnovi, a vodi ga ravnatelj. Iz informacija koje smo dobili iz drugih zdravstvenih ustanova moglo se zaključiti da je stručni kolegij u drugim zdravstvenim ustanovama sastanak koji je zamišljen da djeluje ciljano i isključivo za određenu ustrojstvenu jedinicu i da se članovi unutar ovih stručnih kolegija biraju s određenim mandatom - na 4 godine, a sastav stručnih kolegija određuju djelatnici te ustrojstvene jedinice koji sami biraju članove ovog kolegija. 
Nas zanima slijedeće - ako mi nastavljamo i dalje djelovati kroz stručni kolegij na način koji je prethodno opisan, da li griješimo ili ne, te da li on zaista treba biti formiran onako kako su to ostale zdravstvene ustanove obavile.
Odgovor:
Člankom 93. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je što je to Stručni kolegij. Radi se o tijelu koje se formira u sklopu određene djelatnosti unutar ustanove. Sastav i način rada uređuje se Statutom ustanove. U pravilu se Stručni kolegij organizira po odjelima i čine ga djelatnici VSS i VŠS, a raspravljaju o specifičnostima stručnog rada pojedinog odjela, odnosno djelatnosti. Dakle, ispravna je informacija koju ste saznali s terena. Sastanci koje vi održavate svakodnevno nemaju karakter Stručnog kolegija, već su to stručni sastanci na nivou cijele ustanove i svih djelatnosti. Imajmo na umu da nema svaka djelatnost iste probleme već da je svaka specifična na svoj način.
Stručni kolegij može imati mandat, ali i ne mora. Sve ovisi o tome kako ćete to urediti svojim Statutom. Osobno smatram da nema razloga utvrđivanju mandata jer Stručni kolegij na neki način pomaže ravnatelju u stručnom radu svojim savjetima i prijedlozima, a naravno, i Stručnom vijeću, te im nije potrebno ograničavati rad nekim mandatom.
Vi morate zadovoljiti zakonsku normu i formirati Stručni kolegij na način kako je to propisano Zakonom, ali i dalje nastavljate raditi kroz svakodnevne stručne sastanke koji ne čine Stručni kolegij. Ovi svakodnevni sastanci su uvriježeni u zdravstvenim ustanovama kao određeni praktični način rada na dnevnoj bazi radi pregleda događanja prethodnog dana, dok Stručni kolegij djeluje onako kako ga vi propišete i to nije svakodnevno, već u periodičnim razmacima.
Snježana Cerjan, mag.iur.
 

Sadržaj radionice:

  • novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i njegova primjena u domovima zdravlja, zavodima za javno zdravstvo, bolnicama s oglednim primjerom Statuta
  • primjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u zdravstvu s posebnim osvrtom na odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o plaćama u javnim službama
  • pitanja i odgovori iz prakse

Predavači:

Hermina Trošelj, dipl.iur. dipl.iur.univ.spec.oec., NZJZ Primorsko-goranske županije

mr.sc. Ante Klarić, dipl.iur., Dom zdravlja Zagreb – Zapad

Snježana Cerjan, mag.iur. – Opća bolnica Varaždin

PRIJAVA NA DONJEM LINKU:

Poziv na Radionicu 30.05. - ZZZ i Uredba

Varaždinska županija dodijelila nam je za 2019. godinu financijska sredstva u visini 10.000 kn za održavanje radionica i stručnih skupova radi edukacije šire javnosti. Više na linku http://www.varazdinska-zupanija.hr/repository/public/2019/2-pozivi-i-natjecaji/travanj/2019_Udruge_dodijeljena_sredstva_za_web_stranicu_v2.pdf.

Udruga pravnika u zdravstvu kandidirala se na Javnom natječaju za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2019. godini te s ostvarenim dovoljnim brojem bodova će joj biti dodijeljena navedena sredstva. Obavijest za našu Udrugu na str. 18. red. br. 40. pregleda rezultata Javnog natječaja.

U 2019. godini Udruga planira organizrirati jednu tematsku radionicu i Kongres radi edukacije šire javnosti s posebnim naglaskom na česte probleme i nejasnoće u zdravstvenom sustavu. 

Otvoreno je novo savjetovanje na koje ste pozvani. Tema savjetovanja je: Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10849

Opis savjetovanja: Zakon o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) temeljni je propis koji uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku. Budući da je Zakon o ustanovama stupio na snagu još 1993. godine te je do sada podvrgnut tek manjim izmjenama, on danas sadrži niz odredbi koje su zastarjele, koje su nedovoljno usklađene ili suvišne, jer uređuju pitanja koja su u cijelosti uređena drugim zakonima. Izrada Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama sadržana je u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, dok je donošenje toga Zakona Nacionalnim programom reformi 2019. predviđeno za prosinac 2019. godine, kao jedna od ključnih aktivnosti u okviru mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, a s ciljem jednoobraznog uređenja uvjeta koji se odnose na osnivanje, ustrojstvo i način rada, vrste poslova, pravni status zaposlenih, izvore financiranja te odgovornost i nadzor u javnim ustanovama koje pretežito obavljaju povjerene poslove državne uprave (pravne osobe s javnim ovlastima „agencijskog tipa“) te ostalih javnih ustanova, odnosno drugih ustanova. Osnovna intencija ovoga Zakona je da se način osnivanja, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje isključivo ili pretežito obavljaju povjerene poslove državne uprave (pravne osobe s javnim ovlastima „agencijskog tipa“) uredi dosljedno odredbama novoga Zakona o sustavu državne uprave. Podredno, vodeći računa o tome da se u stručnoj javnosti, kao i iz redova socijalnih partnera, već dulje vrijeme ukazuje na potrebu za određenim stupnjem fleksibilizacije uvjeta poslovanja javnih ustanova kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, a koje svoju registriranu djelatnost obavljaju i radi stjecanja dobiti, ovim Zakonom će se omogućiti da ustanova koja obavlja djelatnost registriranu i radi stjecanja dobiti ostvarenu dobit može upotrebljavati u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove, odnosno da istu nije dužna koristiti isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti. Ovim Zakonom izvršit će se i odgovarajuće terminološke i nomotehničke prilagodbe, kao i usklađivanje s odredbama Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15), Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09), Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17), Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak, 123/17), Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42/18).

Savjetovanje je otvoreno do: 4.6.2019.

Utorak, 07 Svibanj 2019 10:54

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2019. g.

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2019. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2018. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2019. godine.

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2019.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.237,00 kn

U ovom slučaju od ovrhe je izuzet sljedeći dio plaće:

▶ 1.559,25 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.237,00 kn)

▶ 3.118,50 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.237,00 kn)

▶4.158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina  (2/3 od 6.237,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.158,00 kn, dok je iznos od 3.842,00 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća radnika je manja od 6.237,00 kn

U ovom slučaju od ovrhe je izuzet sljedeći dio plaće:

▶ 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta

▶ 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

▶ 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 4.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.000,00 kn, dok je 1.000,00 kn podložno ovrsi. Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.544,00 kn do 6.236,99 kn, pripast će 4.158,00 kn (2/3 prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne. Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2019. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.544,00 kn, isplatit će se 4.158,00 kn, a preostali dio se ovršuje. Podsjećamo, za uzdržavanje i nabrojane naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

Račun na koji se isplaćuje dio plaće izuzet od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Ostala primanja iz radnog odnosa izuzeta od ovrhe

Na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe („numerus clausus“). Od ostalih primanja (tzv. materijalnih prava) u radnom odnosu, koja se ne smatraju plaćom, od ovrhe su temeljem čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja:

  1. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
  2. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče,
  3. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
  4. potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Ova primanja su izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. Stoga, ukoliko ih radnik ostvaruje, ova primanja se ne mogu ovršiti, a isplaćuju se povrh dijela plaće izuzete od ovrhe na redovni račun ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, odnosno na zaštićeni račun ako ga  radnik ima.

Izvor: https://www.teb.hr/novosti/2018/ogranicenja-od-ovrhe-na-placi-u-2019/

Srijeda, 27 Ožujak 2019 09:24

NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA

Vječna tema i problem tumačenja TKU vezano na prijevoz radnika na posao i s posla. U nastavku donosimo tumačenja sutkinje Županijskog suda u Zagrebu mr. sc. Iris Gović Penić na linku https://www.poslovni-edukator.hr/index.php/pitali-ste-odgovaramo s proljetnog savjetovanja tajnika, računovođa i ravnatelja školskih i predškolskih ustanova u Šibeniku u ožujku 2018. godine.

Ako je specijalist medicine rada utvrdio privremenu nesposobnost radnika s ponovnom procjenom privremene nesposobnosti za 6 ili 12 mjeseci, te time utvrdio određena ograničenja za rad na dosadašnjem radnom mjestu, ako se ne radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, mišljenje medicine rada ne obvezuje poslodavca, pa je to samo dobra volja poslodavca da li će radnika premjestiti na neko drugo radno mjesto po preporuci medicine rada, ili će pak radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti po nadležnom tijelu, a to je invalidska komisija, koje tijelo jedino može utvrditi da li je radnik sposoban raditi na svom radnom mjestu ili ima određena ograničenja zbog svog zdravstvenog stanja. Poslodavca obvezuje samo rješenje invalidske komisije HZMO-a. 

Ne postoji pravni temelj da bi zdravstvena ustanova kao neprofitna pravna osoba i proračunski korisnik mogla davati donacije drugim pravnim osobama, jer prema pozitivnim propisima, donacija može biti samo prihod zdravstvene ustanove koji čini njezinu imovinu, te se ne svrstava na rashodovnu stranu, i koji prihod se smije koristiti za točno određene namjene, a u svrhu daljnjeg razvoja zdravstvene djelatnosti.

Srijeda, 13 Ožujak 2019 10:50

Dodatak I - GKU najduže do 31.07.2019.

Parafiran Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

(ZAJEDNIČKA IZJAVA) Pregovarački odbori Vlade i Sindikata (Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) nakon dva održana sastanka za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji ističe 26. ožujka 2019. godine, dogovorili su sadržaj Dodatka I. Kolektivnom ugovoru.

Iako Hrvatski liječnički sindikat nije potpisnik predmetnog Kolektivnog ugovora, po dogovoru Sindikata potpisnica, u pregovorima je sudjelovala predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata u svojstvu savjetnika na strani Pregovaračkog odbora Sindikata.

Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru, ugovoren je nastavak primjene Kolektivnog ugovora sve do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru, a najduže do 31. srpnja 2019. godine.

Također, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru ugovorne stane obvezale su se da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru.

Pregovarački odbori Vlade i Sindikata danas su parafirali nacrt Dodatka I. Kolektivnom ugovoru te se isti upućuje u proceduru Vlade radi njegova prihvaćanja te radi davanja ovlasti ministru za njegovo potpisivanje.

Izvor: http://www.sszssh.hr/

Srijeda, 06 Ožujak 2019 09:37

Konvencije MOR-a na jednom mjestu

Ove godine 29. lipnja obilježava se 100 godina Međunarodne organizacije rada (MOR). Međunarodni radni standardi glavno su sredstvo kroz koje Međunarodna organizacija rada (MOR) djeluje još od svog osnutka 1919. godine. Oni su uobličeni u konvencije ili preporuke. Konvencije su međunarodni ugovori koji obvezuju države članice koje su ih ratificirale. Njihovim ratificiranjem, države članice formalno se obvezuju na provedbu odredbi sadržanih u njima, zakonom i u praksi. Preporuke nisu međunarodni ugovori, ne obvezuju države te predstavljaju smjernice za državnu politiku i praksu i često su nadopuna odredbama konvencija.

Države koje su ratificirale konvencije moraju periodično izvješćivati o njihovoj primjeni u zakonu i praksi. Imaju ustavnu obvezu podnijeti izvješća o mjerama koje su poduzele kako bi provele konvencije. Organizacije poslodavaca i organizacije radnika mogu MOR-u podnijeti svoja izvješća o primjeni konvencija koje je ratificirala njihova zemlja.
Republika Hrvatska članica je MOR-a od 30. lipnja 1992. godine. Do sada je ukupno ratificirala 60 konvencija, od čega svih 8 tzv. temeljnih, 3 od 4 upravljačke (prioritetne) konvencije te 49 od 177 tehničkih konvencija. Od 60 ratificiranih, 59 ih je na snazi dok je jedna otkazana. Zadnja konvencija koju je Hrvatska ratificirala 2010. godine je Konvencija o radu pomoraca (MLC ili br. 186 iz 2006.) koja još nije stupila na snagu.
Ovdje možete pronaći konvencije MOR-a koje je Hrvatska ratificirala, a objavljene su u Narodnim novinama - Međunarodni ugovori.

  • Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29, 1930.) NN 5/00 
  • Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br 87, 1948.) NN 3/00
  • Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (br. 98, 1949.) NN 3/00
  • Konvencija o jednakosti plaća (br. 100, 1951.) NN 3/00
  • Konvencija o ukinuću prinudnog rada (br. 105, 1957.) NN 12(96
  • Konvencija o sigurnosti prilikom upotrebe azbesta (br. 162, 1986.) NN 11/03
  • Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (br. 159, 1983.) NN 11/03
  • Konvencija o radnicima s obiteljskim obvezama (br. 156, 1981.) NN 5/00
  • Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju (br. 155, 1981.) NN 11/03
  • Konvencija o predstavnicima radnika (br. 135, 1971.) NN 5/00
  • Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru (br. 132, revidirana 1970.) NN 3/02
  • Konvencija o reviziji završnih članaka (br. 116, 1961.) NN 3/00
  • Konvencija o liječničkom pregledu ribara (br. 113, 1959.) NN 11/03
  • Konvencija o tjednom odmoru u trgovini i uredima (br. 106, 1957.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br. 103, revidirana 1952.) NN 3/00
  • Konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti (br. 102, 1952.) NN 1/02
  • Konvencija o plaćenom radu pomoraca (br. 91, revidirana 1949.) NN 11/02
  • Konvencija o noćnom radu djece u industriji (br. 90, revidirana 1948.) NN 6/95
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti kvalificiranih mornara (br. 74, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o liječničkom pregledu pomoraca (br. 73, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti brodskih kuhara (br. 69, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju pomoraca za slučaj bolesti (br. 56, 1936.) NN 10/03
  • Konvencija o minimumu stručne sposobnosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice (br. 53, 1936.) NN 8/03
  • Konvencija o utemeljenju međunarodnog sustava očuvanja prava iz osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i smrti (br. 48, 1935.) NN 11/03
  • Konvencija o zapošljavanju žena na poslovima koji se obavljaju pod zemljom u rudnicima svih vrsta (br. 45, 1935.) NN 1/02
  • Konvencija o zaštiti od nesreća radnika zaposlenih na utovaru ili istovaru brodova (br. 32, revidirana 1932.) NN 8/03
  • Konvencija o označavanju težine na teškim koletima koji se prevoze brodovima (br. 27, 1929.) NN 11/02
  • Konvencija o osiguranju poljoprivrednih radnika za slučaj bolesti (br. 25, 1927.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju za slučaj bolesti industrijskih i trgovačkih radnika i domaće posluge (br. 24, 1927.) NN 6/95
  • Konvencija o repatrijaciji pomoraca (br. 23, 1926.) NN 3/02 
  • Konvencija o ugovoru o radu pomoraca (br. 19, 1926.) NN 3/02
  • Konvencija o jednakom tretmanu stranih i domaćih radnika u odnosu na odštete za nesreće na radu (br. 19, 1925.) NN 11/03
  • Konvencija o naknadama koje se isplaćuju radnicima za profesionalne bolesti (br. 18, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o naknadi koja se isplaćuje radnicima za slučaj nesreće na radu (br. 17, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o obaveznom liječničkom pregledu djece i mladih osoba zaposlenih na moru (br. 16, 1921.) NN 3/02
  • Konvencija o tjednom odmoru u industrijskim poduzećima (br. 14, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o upotrebi olovnog bjelila u bojanju (br. 13, 1921.) NN 10/03
  • Konvencija o naknadi za nesreću radnicima u poljoprivredi (br. 12, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o pravima udruživanja i zajedničkog djelovanja poljoprivrednih radnika (br. 11, 1921.) NN 3/00
  • Konvencija o utvrđivanju pogodnosti za pronalaženje zaposlenja pomorcima (br. 9, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o naknadi za nezaposlenost u slučaju gibitka ili potonuća broda (br. 8, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br 3, 1919.) NN 3/00
  • Konvencija o inspekciji rada u poljoprivredi (br. 129, 1969.) NN 3/02
  • Konvencija o politici zapošljavanja (br. 122, 1964.) NN 11/00
  • Konvencija o inspekciji rada u industriji i trgovini (br. 81, 1947.) NN 3/02
  • Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182, 1999.) NN 5/01
  • Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138, 1973.) NN 3/02
  • Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111, 1958.) NN 5/00
  • Izvor http://www.sssh.hr/hr/dokumenti/medunarodni-dokumenti/konvencije-mor-a-28
Stranica 2 od 8