Prijava Registracija

Prijavite se

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Izradite korisnički račun

Polja označena zvijezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Captcha *

Udruga pravnika u zdravstvu u suradnji s Hrvatskom udrugom za medicinsko pravo organizira svoj 12. Kongres pravnika u zdravstvu i 1. Hrvatski kongres medicine i prava pod zajedničkim nazivom PRAVO I MEDICINA - RUKU POD RUKU.

TEME: Primjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti - Odgovornost medicinskih profesija i Zakon o zdravstvenoj zaštiti Radno pravo – plaće, godišnji odmori, prekovremeni rad, kolektivni ugovori - Porezni tretman troškova prijevoza i toplog obroka – davanje u naravi? - Porezni aspekti poslovanja uprimarnoj zdravstvenoj zaštiti – dileme, kako?

Kongres će se održati od 18. - 20. listopada 2019. godine u Varaždinu.

Prijava javni poziv XII 1

 

 

Savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službne - otvoreno do 11. srpnja 2019. godine. Uključite se!

U Zagrebu 30.05.2019. održana je vrlo uspješna radionica u organizaciji Udruge pravnika u zdravstvu na temu "Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i plaće u zdravstvu". Pred 40-tak sudionika iz zdravstvenih ustanova iz cijele Hrvatske, od Korčule do Slavonije, predavači su obradili prijedlog novog Statuta ta domove zdravlja, ZZJZ i bolnice, kao i Uredbu o koeficijentima. Predavači su bili: mr.sc. Ante Klarić iz DZ Zagreb -Zapad, Hermina Trošelj iz NZJZ Primorsko-goranske županije i Snježana Cerjan iz Opće bolnice Varaždin.

IMG e564d14a8fdeb1a0848bcddb4a68d6f9 V 

ZZZ

ZZZ1

ZZZ2

IMG 42064e938b61525f4b9e2b293428f0eb V

ZZZ5

20190530 101950

 

 

 

Utorak, 21 Svibanj 2019 06:52

Stručni kolegij i stručni sastanci

Napisao
Pitanje:
U pripremi smo revizije Statuta pa smo u nedoumici po pitanju tumačenja što je to stručni kolegij. Naime, kod nas je već dugogodišnja praksa da stručni kolegij predstavlja sastanak na kojem se okupljaju predstavnici svih odjela i službi , tj. njihovi voditelji, na kojem se raspravlja i izvještava o pitanjima poslovanja ustanove. Sastanci se održavaju na tjednoj osnovi, a vodi ga ravnatelj. Iz informacija koje smo dobili iz drugih zdravstvenih ustanova moglo se zaključiti da je stručni kolegij u drugim zdravstvenim ustanovama sastanak koji je zamišljen da djeluje ciljano i isključivo za određenu ustrojstvenu jedinicu i da se članovi unutar ovih stručnih kolegija biraju s određenim mandatom - na 4 godine, a sastav stručnih kolegija određuju djelatnici te ustrojstvene jedinice koji sami biraju članove ovog kolegija. 
Nas zanima slijedeće - ako mi nastavljamo i dalje djelovati kroz stručni kolegij na način koji je prethodno opisan, da li griješimo ili ne, te da li on zaista treba biti formiran onako kako su to ostale zdravstvene ustanove obavile.
Odgovor:
Člankom 93. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je što je to Stručni kolegij. Radi se o tijelu koje se formira u sklopu određene djelatnosti unutar ustanove. Sastav i način rada uređuje se Statutom ustanove. U pravilu se Stručni kolegij organizira po odjelima i čine ga djelatnici VSS i VŠS, a raspravljaju o specifičnostima stručnog rada pojedinog odjela, odnosno djelatnosti. Dakle, ispravna je informacija koju ste saznali s terena. Sastanci koje vi održavate svakodnevno nemaju karakter Stručnog kolegija, već su to stručni sastanci na nivou cijele ustanove i svih djelatnosti. Imajmo na umu da nema svaka djelatnost iste probleme već da je svaka specifična na svoj način.
Stručni kolegij može imati mandat, ali i ne mora. Sve ovisi o tome kako ćete to urediti svojim Statutom. Osobno smatram da nema razloga utvrđivanju mandata jer Stručni kolegij na neki način pomaže ravnatelju u stručnom radu svojim savjetima i prijedlozima, a naravno, i Stručnom vijeću, te im nije potrebno ograničavati rad nekim mandatom.
Vi morate zadovoljiti zakonsku normu i formirati Stručni kolegij na način kako je to propisano Zakonom, ali i dalje nastavljate raditi kroz svakodnevne stručne sastanke koji ne čine Stručni kolegij. Ovi svakodnevni sastanci su uvriježeni u zdravstvenim ustanovama kao određeni praktični način rada na dnevnoj bazi radi pregleda događanja prethodnog dana, dok Stručni kolegij djeluje onako kako ga vi propišete i to nije svakodnevno, već u periodičnim razmacima.
Snježana Cerjan, mag.iur.
 

Sadržaj radionice:

  • novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i njegova primjena u domovima zdravlja, zavodima za javno zdravstvo, bolnicama s oglednim primjerom Statuta
  • primjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u zdravstvu s posebnim osvrtom na odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o plaćama u javnim službama
  • pitanja i odgovori iz prakse

Predavači:

Hermina Trošelj, dipl.iur. dipl.iur.univ.spec.oec., NZJZ Primorsko-goranske županije

mr.sc. Ante Klarić, dipl.iur., Dom zdravlja Zagreb – Zapad

Snježana Cerjan, mag.iur. – Opća bolnica Varaždin

PRIJAVA NA DONJEM LINKU:

Poziv na Radionicu 30.05. - ZZZ i Uredba

Varaždinska županija dodijelila nam je za 2019. godinu financijska sredstva u visini 10.000 kn za održavanje radionica i stručnih skupova radi edukacije šire javnosti. Više na linku http://www.varazdinska-zupanija.hr/repository/public/2019/2-pozivi-i-natjecaji/travanj/2019_Udruge_dodijeljena_sredstva_za_web_stranicu_v2.pdf.

Udruga pravnika u zdravstvu kandidirala se na Javnom natječaju za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2019. godini te s ostvarenim dovoljnim brojem bodova će joj biti dodijeljena navedena sredstva. Obavijest za našu Udrugu na str. 18. red. br. 40. pregleda rezultata Javnog natječaja.

U 2019. godini Udruga planira organizrirati jednu tematsku radionicu i Kongres radi edukacije šire javnosti s posebnim naglaskom na česte probleme i nejasnoće u zdravstvenom sustavu. 

Otvoreno je novo savjetovanje na koje ste pozvani. Tema savjetovanja je: Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10849

Opis savjetovanja: Zakon o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) temeljni je propis koji uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku. Budući da je Zakon o ustanovama stupio na snagu još 1993. godine te je do sada podvrgnut tek manjim izmjenama, on danas sadrži niz odredbi koje su zastarjele, koje su nedovoljno usklađene ili suvišne, jer uređuju pitanja koja su u cijelosti uređena drugim zakonima. Izrada Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama sadržana je u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, dok je donošenje toga Zakona Nacionalnim programom reformi 2019. predviđeno za prosinac 2019. godine, kao jedna od ključnih aktivnosti u okviru mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, a s ciljem jednoobraznog uređenja uvjeta koji se odnose na osnivanje, ustrojstvo i način rada, vrste poslova, pravni status zaposlenih, izvore financiranja te odgovornost i nadzor u javnim ustanovama koje pretežito obavljaju povjerene poslove državne uprave (pravne osobe s javnim ovlastima „agencijskog tipa“) te ostalih javnih ustanova, odnosno drugih ustanova. Osnovna intencija ovoga Zakona je da se način osnivanja, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje isključivo ili pretežito obavljaju povjerene poslove državne uprave (pravne osobe s javnim ovlastima „agencijskog tipa“) uredi dosljedno odredbama novoga Zakona o sustavu državne uprave. Podredno, vodeći računa o tome da se u stručnoj javnosti, kao i iz redova socijalnih partnera, već dulje vrijeme ukazuje na potrebu za određenim stupnjem fleksibilizacije uvjeta poslovanja javnih ustanova kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, a koje svoju registriranu djelatnost obavljaju i radi stjecanja dobiti, ovim Zakonom će se omogućiti da ustanova koja obavlja djelatnost registriranu i radi stjecanja dobiti ostvarenu dobit može upotrebljavati u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove, odnosno da istu nije dužna koristiti isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti. Ovim Zakonom izvršit će se i odgovarajuće terminološke i nomotehničke prilagodbe, kao i usklađivanje s odredbama Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15), Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09), Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17), Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak, 123/17), Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42/18).

Savjetovanje je otvoreno do: 4.6.2019.

Utorak, 07 Svibanj 2019 10:54

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2019. g.

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2019. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2018. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2019. godine.

Ograničenja od ovrhe na plaći u 2019.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.237,00 kn

U ovom slučaju od ovrhe je izuzet sljedeći dio plaće:

▶ 1.559,25 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.237,00 kn)

▶ 3.118,50 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.237,00 kn)

▶4.158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina  (2/3 od 6.237,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.158,00 kn, dok je iznos od 3.842,00 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća radnika je manja od 6.237,00 kn

U ovom slučaju od ovrhe je izuzet sljedeći dio plaće:

▶ 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta

▶ 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

▶ 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 4.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.000,00 kn, dok je 1.000,00 kn podložno ovrsi. Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.544,00 kn do 6.236,99 kn, pripast će 4.158,00 kn (2/3 prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne. Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2019. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.544,00 kn, isplatit će se 4.158,00 kn, a preostali dio se ovršuje. Podsjećamo, za uzdržavanje i nabrojane naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

Račun na koji se isplaćuje dio plaće izuzet od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Ostala primanja iz radnog odnosa izuzeta od ovrhe

Na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe („numerus clausus“). Od ostalih primanja (tzv. materijalnih prava) u radnom odnosu, koja se ne smatraju plaćom, od ovrhe su temeljem čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja:

  1. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
  2. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče,
  3. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
  4. potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Ova primanja su izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. Stoga, ukoliko ih radnik ostvaruje, ova primanja se ne mogu ovršiti, a isplaćuju se povrh dijela plaće izuzete od ovrhe na redovni račun ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, odnosno na zaštićeni račun ako ga  radnik ima.

Izvor: https://www.teb.hr/novosti/2018/ogranicenja-od-ovrhe-na-placi-u-2019/

Stranica 1 od 12