Odlukom su uvedena ograničenja u zapošljavanju i javnoj nabavi. Vidjeti NN br. 41/20.

Odluka o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu

U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze. Novim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, u slučaju da se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti. U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspozicij. Podsjećamo da je i skladu sa Zakonom o zaštiti na radu poslodavac obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu za radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti.

HZZO priznaje prava temeljem zarazne bolesti pod određenim uvjetima, što znači da neće svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. 

https://www.hzzo.hr/hzzo-priznaje-prava-temeljem-profesionalne-bolesti-ako-se-radi-o-zaraznoj-bolesti/

Mišljenje HZZO o priznavanju COVID-19 kao profesionalne bolesti

Privatnost u doba pandemije, primjena GDPR-a...pročitajte!

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=41035#

U pripremi je donošenje zakona koji bi privremeno za vrijeme epidemije regulirao neka pitanja iz radnih odnosa drukčije nego Zakon o radu.

Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: "Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19", očekuje se u najkraćem roku.

Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:

1. mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
2. mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
3. pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme, i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene,
4. mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće),
5. mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19 (dakle, smanjivanja naknade),
6. isključenje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu,
7. pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana,
8. mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika,
9. isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća,
10. neobveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID - 19 (uvjerenja bi vrijedila do daljnjega).

Kao što je rečeno donošenje zakona očekuje se u najkraćem roku. Do tada i dalje u cijelosti važi i treba se primjenjivati Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), iako se on u trenutno u praksi vrlo slabo poštuje.