Donosimo sve teme koje će biti obrađene na XV. JUBILARNOM KONGRESU PRAVNIKA U ZDRAVSTVU s međunarodnim sudjelovanjem koji će se održati od 21. do 23. studenoga 2024. godine u Varaždinu. Pridružite nam se!

Prijavnica u Wordu s cijenama i uslugom hotela na linku

Što je radno iskustvo u struci i kako se dokazuje?

Svakodnevno možemo vidjeti natječaje za posao u kojima se navodi radno mjesto za koje se zapošljava, obveze, dužnosti i odgovornosti pojedinog radnog mjesta, uvjeti koje budući zaposlenik mora ispuniti, eventualna natječajna procedura (testiranje i sl.). U takvim je natječajima jedna od stavki i uputa kandidatima da prilože dokaz o radnom iskustvu.

Postavlja se pitanje kako dokazati radno iskustvo odnosno koje se sve isprave i dokumenti mogu smatrati dokazima radnog iskustva. O tom pitanju svojevremeno se izjasnilo i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i to mišljenjem od 27.08.2015. godine. U mišljenju je navedeno da je sukladno odredbi članka 130. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) poslodavac dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa, odnosno u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Slijedom navedenog, radnika treba uputiti (bivšem) poslodavcu sa zamolbom izdavanja spomenute potvrde (ako mu je nije prije dostavio).

Također, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava skreće pozornost da kandidatu na natječaju u svrhu dokazivanja radnog iskustva ujedno mogu poslužiti drugi dokumenti, odnosno isprave koje pobliže opisuju njegovo radno mjesto ili preciziraju poslove na kojima je radnik prethodno radio. Takvi dokumenti mogu biti, primjerice, prijašnji ili sadašnji ugovor o radu, druge potvrde ili izjave poslodavaca odnosno nadređenih osoba (s eventualnim prilozima koji bi potvrđivali njihov radnopravni status kod poslodavca), preporuke i slično.

Nadalje, kao dokaz o radnom iskustvu svakako može poslužiti i preslika radne knjižice za razdoblja rada koja su se vodila u radnoj knjižici (budući da se od 1.07.2013. papirnata radna knjižica više ne koristi), a nakon tog datuma, radi dokazivanja radnog iskustva svakako treba u nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ishoditi elektronički zapis o podacima iz radnog odnosa, temeljem Pravilnika o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (Narodne novine, broj 32/15). Poslodavac može provjeriti vjerodostojnost elektroničkog zapisa očitavanjem bar-koda ili upisom broja ispod bar-koda te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to na internetskoj stranici HZMO-a.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u nastavku teksta: Ministarstvo), konkretno, Uprava za rad i zaštitu na radu dana 4. ožujka 2024. dala je Uputu (KLASA: 023-01/24-01/28 URBROJ: 524-03-01/1-24-1) o postupanju vezano uz primjenu Zakona o radu na izmjene ugovora o radu radi prevođenja prema novoj Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama iz 2024.

„Nakon što je početkom 2024. stupio na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Nar. nov., br. 155/23) te naknadno i Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Nar. nov., broj 22/24, u nastavku teksta: Uredba) ovim putem dajemo uputu u vezi primjene odredbi općeg propisa o radu na postupak prevođenja naziva i koeficijenata postojećih radnih mjesta u nove nazive i pripadajuće koeficijente za zaposlene u javnim službama.

Prijelaznom odredbom članka 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisano je da je čelnik javne službe dužan u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe provesti postupak tzv. prevođenja te službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu. Uredba je stupila na snagu 1. ožujka 2024. Na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 - Odluka USRH).

Naziv radnog mjesta, odnosno narav ili vrsta rada na koje se radnik zapošljava obvezni je dodatak svakog ugovora o radu, dok za podatak o brutoplaći, uključujući brutoiznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, ugovor o radu može uputiti na primjenjivi zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.

Napominjemo kako su člankom 3. Uredbe radna mjesta predviđena ovisno o razini obrazovanja, odnosno razini cjelovite kvalifikacije koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu.

Također, nastavnim člancima Uredbe predviđeni su minimalni stručni uvjeti za opća i posebna radna mjesta.

S tim u vezi skrećemo pažnju da članak 23. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može sklopiti samo s osobom koja udovoljava uvjetima koji su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni kao posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa.

Nadalje, Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama predviđeno je da službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak.

Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu. To konkretno znači da službenik i namještenik prema članku 133. Zakona o radu u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo može podnijeti tužbu.

Obveza ustanova je do kraja ožujka 2024. godine u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama unijeti podatke o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima, sve kako bi se u mjesecu travnju isplatila plaća za ožujak prema novom uređenju.

Sljedeća zakonska obveza čelnika javne službe odnosno upravljačkog tijela tiče se donošenja općeg akta o sistematizaciji radnih mjesta u skladu s Uredbom, i to u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe, dakle do 1. rujna 2024. godine.

Prijelaznom odredbom članka 38. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisano je da je čelnik javne službe dužan u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu općeg akta o sistematizaciji ponuditi službenicima i namještenicima izmjenu ugovora o radu, ako se radi o promjeni u odnosu na ugovor sklopljen na temelju članka 36. Zakona. Na ponudu izmjene ugovora o radu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o radu.

Sukladno članku 10. Zakona o radu radni odnos zasniva se ugovorom o radu, kao suglasnim očitovanjem volja dviju ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora.

Slijedom toga, poslodavac može radniku ponuditi sklapanje novog ugovora o radu odnosno izmjenu postojećeg. Radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a rok ne smije biti kraći od osam dana.

Ako radnik pristane sklopiti izmijenjeni ugovor, smatra se da su danom sklapanja tog ugovora prestale vrijediti prethodne ugovorne odredbe koje su sada izmijenjene. Ako radnik odbije ponudu poslodavca za sklapanjem izmijenjenog ugovora o radu, tada poslodavac ima mogućnost otkazati ugovor i istodobno radniku predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Dakle, u tom će slučaju trebati primijeniti institut otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora propisan odredbama članka 123. Zakona o radu.

Radnik može prihvatiti ili odbiti prihvaćanje nove ponude ugovora o radu, pa u ovom potonjem slučaju nastupaju sve pravne posljedice otkaza. U konkretnom slučaju radit će se o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, odnosno aktivirat će se učinci takvog otkaza. Skrećemo pažnju da bi u tom slučaju radnik imao pravo i na isplatu zakonske otpremnine, ako ispunjava uvjete propisane člankom 126. Zakona o radu.“

U Nar. nov. br. 22 od 26. veljače 2024. godine objavljene su nove uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama te državnoj službi, koje stupaju na snagu 1. ožujka 2024., čiji se pregled daje u nastavku.

U Nar. nov. br. 22 od 26. veljače 2024. godine objavljene su sljedeće uredbe:

Na temelju Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama:

1. Uredba o načinu primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_02_22_351.html
2. Uredba o rasponima koeficijenata u platnim razredima u jedinstvenoj platnoj ljestvici u državnoj službi i javnim službama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_02_22_352.html
3. Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_02_22_354.html 

Sve Uredbe stupaju na snagu 1. ožujka 2024. godine.

Naš dugogodišnji sudionik kongresa pravnika u zdravstvu Prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur dobio visoko priznanje!

Dodjela priznanja i nagrada za ostvarena iznimna i vrijedna postignuća u području sigurnosti i zdravlja na radu

U organizaciji ZIRS Učilište – ustanova za obrazovanje odraslih i znanstveno-stručnog časopisa Sigurnost, u Zagrebu je 5. prosinca 2023. godine održana 24. tradicionalna godišnja nacionalna Konferencija s međunarodnim sudjelovanjem "Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu"

Tom prigodom uvaženom prof.dr.sc. Marinku Učuru, diplomiranom pravniku dodijeljen je „Oscar za ostvarene iznimne rezultate u promicanju i unapređenju sigurnosti i zdravlja na radu (životno djelo)“.

Prilikom dodjele prestižne nagrade „Oskar – povelja s plaketom“ istaknuto je kako se povelja dodjeljuje prof. Učuru za višegodišnje posebne zasluge i osobiti doprinos unapređenju zaštite na radu i zaštite zdravlja u Republici Hrvatskoj. 

Naime, Marinko Đ. Učur diplomirao je na Pravnom fakultetu a radni odnos započeo je 1963. godine. Radio je u državnoj službi i u gospodarstvu na svim funkcijama (od referenta do direktora). Na fakultetima i sveučilišnim studijima prošao je sve „faze“ i statuse od asistenta do redovnog profesora u trajnom zvanju i zvanju znanstvenog savjetnika. Posebni interes i rezultate ostvario je u području radnog prava, službeničkom pravu, pravu sigurnosti i zaštite na radu, pomorskom radnom pravu i nomotehnici. Autor je brojnih udžbenika kao i brojnih priručnika iz područja radnog prava, prava zaštite na radu, ali i drugih pravnih disciplina. Nekoliko stotina stručnih i znanstvenih radova objavljeno mu je u stranim i domaćim časopisima te zbornicima iz područja zaštite na radu. Urednik je, član uredništva, Savjeta, Zbornika pravnih fakulteta, stručnih časopisa u zemlji  i inozemstvu. Član je pravne akademije, odbora za zakonodavstvo i odbora za rad (u nekoliko mandata) u Hrvatskom saboru. Zagovornik je osnivanja Komore stručnjaka (savjetnika) za  zaštitu na radu. Nakon završetka radnog vijeka na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te umirovljenja, i dalje je aktivan sudionik u brojnim  programima, uključivo i  u području zaštite na radu. Umirovljen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. 

NAŠE ISKRENE ČESTITKE!

Novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_155_2359.html stupio je na snagu 01. siječnja 2024. godine. Čekamo koeficijente!