lex
25.12.2021. stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 143/21)
Hrvatski sabor donio je po hitnom postupku Izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Nar. nov., br. 143/21), koje su stupile na snagu 25. prosinca 2021. godine, čime se obveza provođenja, sredstava te stručnog nadzora nad provođenjem mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti prenosi na javnopravna tijela.
Novim stavkom 4. članka 4. propisuje se obveza pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Izmjenom članka 47. stavka 2., novom točkom 8.a uvodi se posebna sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Posebnu sigurnosnu mjeru može naložiti ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kada je proglašena epidemija zaraznih bolesti, tada to može odlukom naložiti i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Uvodi se novi članak 55.a, kojim se propisuje obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju i preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.
Uređuje se da osobi koja odbije predočiti dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti nije dopušteno ući u prostore za koje je mjera iz članka 47. stavka 2. točke 8.a uvedena.
Odgovorne osobe u javnopravnom tijelu dužne su osigurati provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti te su dužne odrediti jednu ili više osoba za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere. Zatim, uređuje se i obveza osobi određenoj za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere da, u slučaju ulaska osobe u prostore javnopravnih tijela bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju, o tome bez odgode obavijesti odgovornu osobu i sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata.
Članak 69. stavak 2. nadopunjen je točkama 9.a i 9.b, kojima se dopunjavaju ovlasti nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata da prilikom nadzora nalože provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore te nalože udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.
Odgovorna osoba koja ne osigura provedbu sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Navedene novčane kazne propisane su novim člankom 75.a.
Cilj usvojenih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti onemogućavanje je ulaska u određene prostore bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju bolesti radi sprječavanja daljnjeg širenja zaraze te osiguravanje brze i učinkovite provedbe mjera koje su ponajprije usmjerene na zaštitu života i zdravlja ljudi tijekom globalne pandemije bolesti SARS-CoV-2.
Započeli pregovori o novom Zakonu o radu!
Prvi sastanak radne skupine za izradu novoga ZOR-a
U Ministarstvu rada održan je u srijedu prvi sastanak radne skupine za izradu novoga Zakona o radu (ZOR), koji bi trebao jasnije definirati “rad na daljinu”, socijalni partneri kažu da je protekao mirno bez složenijih tema, a donošenje novoga zakona očekuju sredinom iduće godine.
Nakon višemjesečnih konzultacija kao predlagači donijeli smo odluku da idemo u izradu novog ZOR-a, prikladnog sadašnjim uvjetima, izjavio je nakon sastanka državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić. Plan je modernizirati ZOR i unijeti novine koje su se pojavile tijekom pandemije, poput rada na daljinu i rada od kuće, odnosno na izdvojenom mjestu, rekao je Jelić. Također će, definirati dopunski i platformski rad, koji je sve popularniji.
U radnu skupinu uključeni su Vladini socijalni partneri, poslodavci i sindikati, a plan je da se do kraja godine izradi prvi tekst novoga zakona i onda počne formalna procedura. "Javno savjetovanje, prvo čitanje, rasprava, drugo čitanje i negdje do 1. srpnja iduće godine donijeli bismo ga u Saboru", najavio je Jelić. Što se tiče rada na izdvojenom mjestu, od kuće ili rada na daljinu, definirat će se zaštita na radu, obveze poslodavaca i radnika i nužnost obostranog pristanka.
Morat će se potpisati dodatak ugovora o radu, a to bi se sve trebalo definirati kroz novi zakon, kaže Jelić. Ocijenio je kako je rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće, u proteklih godinu i pol dana pandemije "izgledao relativno dobro". Rad na daljinu mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika. Sadašnji ZOR definira mogućnost rada na daljinu, mnogi su to iskoristili. Neki su potpisali dodatak ugovoru, neki nisu, malo se sporilo oko troškova rada od kuće, no u ovih godinu dana vjerujem da ćemo to riješiti na zadovoljavajući način", poručio je.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever očekuje da će na veliki dio pitanja dobiti odgovore kroz pregovore. "Mi danas niti jedno od tih pitanja nismo otvarali, nego smo se bavili uvodom u ZOR", kazao je Sever novinarima nakon sastanka. Neobvezujući sporazum na razini EU-a navodi da rad na daljinu mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika, a ne jednostrano poslodavčevo upućivanje radnika da radi od kuće. Tu mora postojati i dodatak ugovora o radu, istaknuo je Sever.
Tu je i pitanje zaštite na radu, radnog vremena, kao i dodatnih troškova, odnosno da država poslodavcu te troškove prizna kao poreznu olakšicu. Sindikati će tražiti manji opseg rada na određeno vrijeme, kako u Hrvatskoj radi četvrtina ukupno zaposlenih. Sever je naglasio da su sindikati kategorički protiv produljenog rada jer šteti zdravlju."Vjerujem da ćemo dugo pregovarati o teškim temama. Očekujemo da će Vladina strana u duhu onoga što pregovara na razini EU-a, to sada primijeniti i kod ovih pregovara", poručio je Sever.
Izvor: https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/46217#
PRESTANAK PRIMJENE Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama!
Zapošljavanje u javnim službama i pravni lijek na odluku o odabiru kandidata
U članku se obrađuje zasnivanje radnog odnosa u javnim službama, koje propise primjenjuju u radu javne službe u procesu zapošljavanja, postupak zapošljavanja u javnim službama te postoje li pravni lijekovi na odluku o izboru kandidatkinja/kandidata.
Vrijedi pročitati!
KOMENTAR Službe za medicinu rada HZJZ na članak pod naslovom: Premještaj radnika na drugo radno mjesto zbog privremene nesposobnosti za rad
Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostavila nam je komentar na članak objavljen na linku http://www.upzh.hr/index.php/udruga/misljenja/item/272-premjestaj-radnika-na-drugo-radno-mjesto-zbog-privremene-nesposobnosti-za-rad. Hvala Službi za medicinu rada na komentaru, uvijek je dobro čuti različita mišljenja jer nas ona potiču na daljnje razmišljanje.
Komentar prenosimo u cijelosti na slijedećem linku:
Odbijena revizija RH na VSRH radi isplate razlike plaće na temelju odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
Zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina - oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do 5 godina dužan je obračunavati samo doprinose iz osnovice i to:
- doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20% odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.
Mladom osobom smatra se fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenim na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.
U navedenom razdoblju do 5 godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5% temeljem odredbe članka 20. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), za što moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:
- da se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina života
- da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme
- da mlada osoba do 30 godina života nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.
Ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na zavodu za zapošljavanje niti da ima prethodno evidentiran staž u mirovinskom osiguranju. Poslodavac nije dužan izvijestiti niti jednu instituciju prije početka korištenja prava, ali će isto dokazati ugovorom o radu kojeg je dužan predočiti pri nadzoru nadležnog tijela.
Državi prijeti val tužbi zaposlenika javnih službi
Sindikati javnih službi, prije svega u obrazovanju i znanosti, do kraja godine planiraju pokrenuti masovne tužbe zbog neisplate osnovice uvećane za šest posto u 2016. što bi, uspiju li u svom naumu, državni proračun moglo stajati od 1,5 do 2 milijarde kuna, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Izvor: https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/43368#
ODGAĐA SE XIII. KONGRES PRAVNIKA U ZDRAVSTVU!!!
Prava temeljem profesionalne bolesti za koronavirus
HZZO priznaje prava temeljem profesionalne bolesti za COVID-19
U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti (NN broj 162/98, 107/07) profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze.
Novim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ( NN broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20) predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, u slučaju da se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti kao profesionalne bolesti. To ne znači da će svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspozicij. U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu za radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti.
U nastavku smjernice Hrvatskog liječničkog zbora za postupak prijave profesionalne bolesti:
SMJERNICA ZA POSTUPAK PRIJAVE PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE ZARAZOM COVID-19