Prijava Registracija

Prijavite se

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Izradite korisnički račun

Polja označena zvijezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Captcha *
lex

lex

Ako je specijalist medicine rada utvrdio privremenu nesposobnost radnika s ponovnom procjenom privremene nesposobnosti za 6 ili 12 mjeseci, te time utvrdio određena ograničenja za rad na dosadašnjem radnom mjestu, ako se ne radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, mišljenje medicine rada ne obvezuje poslodavca, pa je to samo dobra volja poslodavca da li će radnika premjestiti na neko drugo radno mjesto po preporuci medicine rada, ili će pak radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti po nadležnom tijelu, a to je invalidska komisija, koje tijelo jedino može utvrditi da li je radnik sposoban raditi na svom radnom mjestu ili ima određena ograničenja zbog svog zdravstvenog stanja. Poslodavca obvezuje samo rješenje invalidske komisije HZMO-a. 

Ne postoji pravni temelj da bi zdravstvena ustanova kao neprofitna pravna osoba i proračunski korisnik mogla davati donacije drugim pravnim osobama, jer prema pozitivnim propisima, donacija može biti samo prihod zdravstvene ustanove koji čini njezinu imovinu, te se ne svrstava na rashodovnu stranu, i koji prihod se smije koristiti za točno određene namjene, a u svrhu daljnjeg razvoja zdravstvene djelatnosti.

Srijeda, 13 Ožujak 2019 10:50

Dodatak I - GKU najduže do 31.07.2019.

Parafiran Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

(ZAJEDNIČKA IZJAVA) Pregovarački odbori Vlade i Sindikata (Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) nakon dva održana sastanka za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji ističe 26. ožujka 2019. godine, dogovorili su sadržaj Dodatka I. Kolektivnom ugovoru.

Iako Hrvatski liječnički sindikat nije potpisnik predmetnog Kolektivnog ugovora, po dogovoru Sindikata potpisnica, u pregovorima je sudjelovala predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata u svojstvu savjetnika na strani Pregovaračkog odbora Sindikata.

Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru, ugovoren je nastavak primjene Kolektivnog ugovora sve do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru, a najduže do 31. srpnja 2019. godine.

Također, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru ugovorne stane obvezale su se da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru.

Pregovarački odbori Vlade i Sindikata danas su parafirali nacrt Dodatka I. Kolektivnom ugovoru te se isti upućuje u proceduru Vlade radi njegova prihvaćanja te radi davanja ovlasti ministru za njegovo potpisivanje.

Izvor: http://www.sszssh.hr/

Srijeda, 06 Ožujak 2019 09:37

Konvencije MOR-a na jednom mjestu

Ove godine 29. lipnja obilježava se 100 godina Međunarodne organizacije rada (MOR). Međunarodni radni standardi glavno su sredstvo kroz koje Međunarodna organizacija rada (MOR) djeluje još od svog osnutka 1919. godine. Oni su uobličeni u konvencije ili preporuke. Konvencije su međunarodni ugovori koji obvezuju države članice koje su ih ratificirale. Njihovim ratificiranjem, države članice formalno se obvezuju na provedbu odredbi sadržanih u njima, zakonom i u praksi. Preporuke nisu međunarodni ugovori, ne obvezuju države te predstavljaju smjernice za državnu politiku i praksu i često su nadopuna odredbama konvencija.

Države koje su ratificirale konvencije moraju periodično izvješćivati o njihovoj primjeni u zakonu i praksi. Imaju ustavnu obvezu podnijeti izvješća o mjerama koje su poduzele kako bi provele konvencije. Organizacije poslodavaca i organizacije radnika mogu MOR-u podnijeti svoja izvješća o primjeni konvencija koje je ratificirala njihova zemlja.
Republika Hrvatska članica je MOR-a od 30. lipnja 1992. godine. Do sada je ukupno ratificirala 60 konvencija, od čega svih 8 tzv. temeljnih, 3 od 4 upravljačke (prioritetne) konvencije te 49 od 177 tehničkih konvencija. Od 60 ratificiranih, 59 ih je na snazi dok je jedna otkazana. Zadnja konvencija koju je Hrvatska ratificirala 2010. godine je Konvencija o radu pomoraca (MLC ili br. 186 iz 2006.) koja još nije stupila na snagu.
Ovdje možete pronaći konvencije MOR-a koje je Hrvatska ratificirala, a objavljene su u Narodnim novinama - Međunarodni ugovori.

  • Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29, 1930.) NN 5/00 
  • Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br 87, 1948.) NN 3/00
  • Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (br. 98, 1949.) NN 3/00
  • Konvencija o jednakosti plaća (br. 100, 1951.) NN 3/00
  • Konvencija o ukinuću prinudnog rada (br. 105, 1957.) NN 12(96
  • Konvencija o sigurnosti prilikom upotrebe azbesta (br. 162, 1986.) NN 11/03
  • Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (br. 159, 1983.) NN 11/03
  • Konvencija o radnicima s obiteljskim obvezama (br. 156, 1981.) NN 5/00
  • Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju (br. 155, 1981.) NN 11/03
  • Konvencija o predstavnicima radnika (br. 135, 1971.) NN 5/00
  • Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru (br. 132, revidirana 1970.) NN 3/02
  • Konvencija o reviziji završnih članaka (br. 116, 1961.) NN 3/00
  • Konvencija o liječničkom pregledu ribara (br. 113, 1959.) NN 11/03
  • Konvencija o tjednom odmoru u trgovini i uredima (br. 106, 1957.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br. 103, revidirana 1952.) NN 3/00
  • Konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti (br. 102, 1952.) NN 1/02
  • Konvencija o plaćenom radu pomoraca (br. 91, revidirana 1949.) NN 11/02
  • Konvencija o noćnom radu djece u industriji (br. 90, revidirana 1948.) NN 6/95
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti kvalificiranih mornara (br. 74, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o liječničkom pregledu pomoraca (br. 73, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti brodskih kuhara (br. 69, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju pomoraca za slučaj bolesti (br. 56, 1936.) NN 10/03
  • Konvencija o minimumu stručne sposobnosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice (br. 53, 1936.) NN 8/03
  • Konvencija o utemeljenju međunarodnog sustava očuvanja prava iz osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i smrti (br. 48, 1935.) NN 11/03
  • Konvencija o zapošljavanju žena na poslovima koji se obavljaju pod zemljom u rudnicima svih vrsta (br. 45, 1935.) NN 1/02
  • Konvencija o zaštiti od nesreća radnika zaposlenih na utovaru ili istovaru brodova (br. 32, revidirana 1932.) NN 8/03
  • Konvencija o označavanju težine na teškim koletima koji se prevoze brodovima (br. 27, 1929.) NN 11/02
  • Konvencija o osiguranju poljoprivrednih radnika za slučaj bolesti (br. 25, 1927.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju za slučaj bolesti industrijskih i trgovačkih radnika i domaće posluge (br. 24, 1927.) NN 6/95
  • Konvencija o repatrijaciji pomoraca (br. 23, 1926.) NN 3/02 
  • Konvencija o ugovoru o radu pomoraca (br. 19, 1926.) NN 3/02
  • Konvencija o jednakom tretmanu stranih i domaćih radnika u odnosu na odštete za nesreće na radu (br. 19, 1925.) NN 11/03
  • Konvencija o naknadama koje se isplaćuju radnicima za profesionalne bolesti (br. 18, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o naknadi koja se isplaćuje radnicima za slučaj nesreće na radu (br. 17, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o obaveznom liječničkom pregledu djece i mladih osoba zaposlenih na moru (br. 16, 1921.) NN 3/02
  • Konvencija o tjednom odmoru u industrijskim poduzećima (br. 14, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o upotrebi olovnog bjelila u bojanju (br. 13, 1921.) NN 10/03
  • Konvencija o naknadi za nesreću radnicima u poljoprivredi (br. 12, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o pravima udruživanja i zajedničkog djelovanja poljoprivrednih radnika (br. 11, 1921.) NN 3/00
  • Konvencija o utvrđivanju pogodnosti za pronalaženje zaposlenja pomorcima (br. 9, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o naknadi za nezaposlenost u slučaju gibitka ili potonuća broda (br. 8, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br 3, 1919.) NN 3/00
  • Konvencija o inspekciji rada u poljoprivredi (br. 129, 1969.) NN 3/02
  • Konvencija o politici zapošljavanja (br. 122, 1964.) NN 11/00
  • Konvencija o inspekciji rada u industriji i trgovini (br. 81, 1947.) NN 3/02
  • Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182, 1999.) NN 5/01
  • Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138, 1973.) NN 3/02
  • Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111, 1958.) NN 5/00
  • Izvor http://www.sssh.hr/hr/dokumenti/medunarodni-dokumenti/konvencije-mor-a-28
Petak, 22 Veljača 2019 13:41

Godina dana zatvora liječniku za smrt

VEČERNJI LIST: Kako objašnjava pravnica Snježana Cerjan, godina dana zatvora najniža je zakonski propisana kazna za ovo kazneno djelo. Nesavjesno liječenje obrađuje članak 181. Kaznenog zakona prema kojem kazna može biti od jedne do osam godina zatvora. S obzirom na to da je presuda nepravomoćna, njezino izvršenje može započeti tek kada postane pravomoćna, a u međuvremenu su moguće žalbe na presudu – objašnjava pravnica Cerjan, predsjednica Udruge pravnika u zdravstvu.

Četvrtak, 21 Veljača 2019 09:16

Parcelacija zemljišta

U članku su prikazane osnove postupka parcelacije zemljišta.

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi,u kojem se uglavnom jedna katastarska dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu.

Parcelacija se provodi pomoću parcelacijskog elaborata, koji izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

Parcelacijski elaborat je geodetski proizvod sastavljen od grafičkih priloga s prikazanim stvarnim i katastarskim stanjem, te niza pisanih iskaza za katastar i zemljišnu knjigu, a temelj je za promjenu stanja u katastru i zemljišnim knjigama.

Postoje dva različita postupka parcelacije:

-parcelacija poljoprivrednog zemljišta i

-parcelacija građevinskog zemljišta.

Da biste saznali u je li vaša čestica u poljoprivrednom ili građevinskom području, obratite se nadležnom uredu za prostorno planiranje i urbanizam, pri čemu Vam je potrebana kopija katastarskog plana.

Parcelacija poljoprivrednog zemljišta sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu , moguća je jedino uz suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Do početka rada Agencije, poslove davanja suglasnosti obavljat će Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U slučajevima diobe katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta za koje je dobivena suglasnost, ovlaštene geodetske tvrtke će izraditi parcelacijski elaborat i predati ga u katastarski ured na daljenj postupanje. U protivnom (Agencija nije suglasna), elaborati se neće izrađivati.

Parcelacija građevnog zemljišta, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji , moguća je u skladu sa slijedećim dokumentima

-rješenje o uvjetima građenja

-lokacijska dozvola

-rješenje o utvrđivanju građevne čestice

-detaljni plan uređenja - DPU

Parcelacijski elaborat služi za formiranje jedne ili više čestica u svrhu:

-kupnje ili prodaje nekretnina

-ostavinske diobe

-dobivanja hipotekarnog kredita

-diobe obiteljske imovine

-rješavanja imovinsko-pravnih odnosa

-formiranja građevnih čestica ili čestica služnih njima (prilazni putevi) okrupnjavanja čestica

 Prije predaje parcelacijskog elaborata u katastar potrebno ishodovati slijedeće dokumente:

-kopiju katastarskog plana

-vlasnički list posjedovni list

-potvrdu o namjeni zemljišta

-suglasnost Agencije za čestice koje nisu građevne (poljoprivredno zemljište) dozvolu za formiranje čestice za građevinsko zemljište

Dokumenti ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

Konkretno postupak parcelacije ide na sljedeći način;

-geodetski stručnjak izlazi na teren te snima predmetnu parcelu. Nakon što se predmetna čestica ili čestice snime dobiveni podaci se kompjuterski obrađuju, iscrtavaju te se izrađuje parcelacijski elaborat. Ako se radi o poljoprivrednom zemljištu, elaboratu je potrebno priložiti suglasnost na diobu čestica, koju izdaje Agencija za poljoprivredno zemlište (Ministarstvo). Ako se radi o građevinskom zemljištu, elaborat se šalje na suglasnost gradskom uredu za prostorno planiranje i urbanizam,potom se parcelacijski elaborat predaje u nadležni katastarski ured na pregled i ovjeru. Nakon pregleda i provedbe predmeta u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom planu i operatu. Prijavne listove za zemljišnu knjigu, koji su sastavni dio parcelacijskog elaborata, katastar po protokolu šalje u zemljišnu knjigu. Njime se evidentiraju promjene na predmetnim parcelama u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda te se stanje na katastru usklađuje sa stanjem u zemljišnoj knjizi. Parcelacijskim elaboratom se u pravilu vlasničko stanje ne mijenja. Mijenjanje vlasničkog stanja moguće je prilaganjem određenih pravni poslova  parcelacijskom elaboratu.

Preuzeto s http://legalis.hr/blogs/entry/54-parcelacija-zemlji%C5%A1ta/

 
Četvrtak, 14 Veljača 2019 13:31

Istražni zatvor i radni odnos

Istražni zatvor i radni odnos

Srijeda, 13 Veljača 2019 13:45

Donešen Zakon o zviždačima

Hrvatski sabor je donio Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, popularno nazvan 'Zakon o zviždačima', kojim je predviđena zaštita prijavitelja nepravilnosti ne samo u tijelima javne vlasti, već i kod privatnih poslodavaca. Pročitajte na linku

Ukratko, to bi trebalo značiti da:

-zakoni koji štite „zviždače“ trebaju pokrivati širok raspon osoba, bez obzira rade li u javnom ili privatnom sektoru (uz određena ograničenja glede zaposlenih u vojsci, policiji i tajnim službama),

-zakonodavni okvir treba poticati podnošenje prijava glede informacija koje su od javnog interesa,

-osobe koje prijavljuju nepravilnosti imaju više od jednog kanala odnosno načina za prijavu istih (npr. interno prijavljivanje, prijavljivanje nadležnim tijelima, prijavljivanje javnosti, npr. novinarima ili članovima parlamenta),  

-uspostavljeni mehanizmi trebaju biti takvi da se po prijavljenim nepravilnostima postupa žurno,

-svi oblici odmazde (npr. otkaz, suspenzija, nemogućnost napredovanja itd.) su zabranjeni ako „zviždač“ ima opravdane razloge vjerovati u istinitost informacije,

-zviždači imaju pravo na zaštitu svoje anonimnosti, osim ako se ne dogovore drugačije,

-teret dokaza prelazi na poslodavca, ako zaposlenik predoči opravdane razloge da je zbog prijave nezakonitosti trpio štetu,

-„zviždači“ imaju pravo na naknadu štete ako su istu pretrpjeli zbog prijave nezakonitosti u javnom interesu, posebice ako su izgubili posao,

-treba promovirati pravni okvir za zaštitu „zviždača“, uz periodičnu analizu pravnog okvira od strane nadležnih državnih tijela.

Sama implementacija preporuka bit će nadzirana i od strane GRECO-a .

Primjeri zaštite „zviždača“ vidljivi su i kroz  praksu Europskog suda za ljudska prava u poznatim slučajevima:

Guja protiv Moldavije

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda štiti »zviždače« kroz aspekt slobode govora (čl. 10.). Najpoznatiji slučaj Europskog suda za ljudska prava  u pogledu zaštite »zviždača« je GUJA v. Moldova. Sud je u veljači 2008. u navedenom predmetu utvrdio povredu čl. 10. Konvencije jer je podnositelj zahtjeva otpušten zbog odavanja u dobroj vjeri informacija koje su bile istinite i od legitimnih interesa za javnost. Sud je zauzeo čvrsto stajalište u korist slobode izražavanja kao jednog od bitnih temelja demokratskog društva, čak i u slučaju kad državni službenik odaje »unutarnje« ili čak tajne informacije. U toj presudi „zviždač“ je bio voditelj Odjela za medije Ureda Glavnog državnog odvjetnika Moldavije koji je dostavio medijima dva pisma vezana za zloupotrebu ovlasti od strane policije i državnog odvjetništva u koje su bili umiješani i visoki politički dužnosnici te je zbog toga otpušten s posla. Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava zaključilo je da se dostavljanje informacija medijima u ovom slučaju može smatrati opravdanim jer su se podaci odnosili na pritisak koji su visoki političari vršili u odnosu na kaznene postupke koji su bili u tijeku. Europski sud za ljudska prava je utvrdio da je državni odvjetnik odavao dojam da je podlijegao političkom pritisku. U ovom slučaju Europski sud za ljudska prava je smatrao da je javnost imala pravo biti informirana o ovim pitanjima koja spadaju u okvir političke rasprave. Europski sud za ljudska prava je zauzeo stajalište da interes javnosti da bude informirana o nezakonitom radu u državnom odvjetništvu prevladava nad interesom zaštite tajnosti postupka. Imajući na umu važnost slobode izražavanja glede stvari od općeg interesa, prava državnih službenika i ostalih zaposlenika da prijave postojanje nezakonitih postupanja i zloporaba na radnom mjestu, kao i obvezu i odgovornost zaposlenika s obzirom na poslodavce kao i pravo poslodavaca da upravljaju svojim zaposlenicima, Europski sud za ljudska prava dolazi do zaključka da miješanje u pravo podnositelja zahtjeva na slobodu izražavanja, posebice pravo na širenje informacija, u konkretnom slučaju nije bilo nužno u demokratskom društvu. Europski sud za ljudska prava je također utvrdio kako je podnositelj predstavke preoštro sankcioniran otkazom što je imalo negativne posljedice na njegovu karijeru i što je moglo obeshrabriti daljnje prijavljivanje nezakonitog ponašanja.. Gujinim otkazom povrijeđeno je pravo na slobodu izražavanja.

Heinisch protiv Njemačke

Europski sud za ljudska prava proglasio je nezakonitim otkaz jednoj njemačkoj njegovateljici koja je dobila otkaz jer je javno progovorila o katastrofalnim uvjetima na svom radnom mjestu, u staračkom domu. Brigitte Heinisch je u prosincu 2004. godine podnijela kaznenu prijavu protiv svog poslodavca, tvrtke Vivantes koja je u većinskom vlasništvu njemačke savezne pokrajine Berlin. Nepravilnosti su utvrđene i u izvješću medicinske službe nadležnog zdravstvenog osiguranja, a na nedostatak vremena za pacijente više puta su se žalili i drugi njegovatelji u tom domu. Unatoč tome, istraga protiv Vivantesa je obustavljena i nikada nije došlo do pokretanja sudskog postupka. Tvrtka Vivantes je opovrgnula sve optužbe i otpustila Brigitte Heinisch. Ona se na to požalila sudu u Berlinu, koji je presudio u njenu korist. No, drugostupanjski sud je poništio tu presudu i odlučio da je otkaz bio u skladu sa zakonom. Tu je drugostupanjsku odluku kasnije potvrdio i Savezni sud za radno pravo. Brigitte Heinisch se potom u prosincu 2007. obratila i Ustavnom sudu, no on je odbio razmotriti njezin slučaj. Obrazloženje presude u korist poslodavca: Vivantes ima pravo štititi svoj ugled i zato je otkaz zaposlenici koja mu pokušava narušiti ugled- u skladu sa zakonom. Europski sud za ljudska prava nije dijelio to mišljenje, nego je odlučio da javni interes, odnosno pravo javnosti na informiranje o nedostacima u jednom državnom domu za starije i nemoćne osobe ima prednost pred pravom neke tvrtke na zaštitu njezinog ugleda. Osim toga, navodi se u obrazloženju sudaca iz Strasbourga, otkaz Brigitte Heinisch zastrašujuće djeluje na sve druge zaposlenike koji se odluče na prijavljivanje nepravilnosti kod svog poslodavca.

Na sjednici Sabora RH 29.01.2019. usvojen Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu.  Zakonom se rješavaju pitanja prava, obveza i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba zdravstvenog sustava Republike Hrvatske u području upravljanja podacima i informacijama u zdravstvu, definiraju se pojmovi i temeljna načela prikupljanja, korištenja i obrade zdravstvenih podataka i informacija, nadležna tijela, kvaliteta i obrada zdravstvenih podataka, njihova zaštita te inspekcijski i stručni nadzor, u cilju sveobuhvatnog i djelotvornog korištenja zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti radi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva u Republici Hrvatskoj. Usvojeni Zakon možete pročitati na linku http://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2019-01-18/081600/PZE_422.pdf.

Srijeda, 06 Veljača 2019 11:32

Pristup medicinskoj dokumentaciji

Da se podsjetimo...U Republici Hrvatskoj prava pacijenata uređena su prvenstveno Zakonom o zaštiti prava pacijenata (ZOZPP; NN 169/04, 37/08), ali i brojnim drugim propisima. Jedno od pacijentovih prava u ostvarivanju zdravstvene zaštite jest i pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji.

Medicinska dokumentacija jest dokument o tijeku bolesti i liječenja pacijenta, odnosno o zdravstvenom stanju pacijenta, načinu rada na mjestu pružanja zdravstvene zaštite te uputa danih u svrhu ostvarivanja pacijentovih prava na zdravstvenu zaštitu, koji je nastao u zdravstvenoj ustanovi i koji je potpisan od ovlaštenog zdravstvenog radnika (najčešće liječnika, ali može se raditi i o npr. medicinskim sestrama). To mogu biti pisani dokumenti, ali i dokumenti na CD-u ili drugom mediju, npr. otpusno pismo, liječničko uvjerenje, rendgenski snimci, rezultati laboratorijskih pretraga, uputnice, operacijske liste, CT nalazi, anamneze, potvrda o smrti i sl.

Obavijesti o svome zdravstvenom stanju, pregledima i zahvatima, tijeku pružanja zdravstvene zaštite, preporučenom načinu života, pravima iz zdravstvenog osiguranja itd. pacijent može usmeno zatražiti od liječnika koji je pacijentu pružio neku zdravstvenu uslugu (čl. 8-9). Pravo na obaviještenost ima i pacijent s umanjenom sposobnošću rasuđivanja, u skladu s dobi, odnosno s fizičkim, mentalnim i psihičkim stanjem (čl. 13). Pacijent ima pravo odbiti primitak navedenih obavijesti pisanom i potpisanom izjavom, osim u slučaju bolesti kojom bi mogao ugroziti zdravlje drugih (čl. 14).

Na zahtjev pacijenta, liječnik je obvezan pacijentu dati na uvid cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti. Također, pacijent ima pravo zahtijevati presliku medicinske dokumentacije o svom trošku (čl. 23).

Pacijent jedini ima pravo na pristup dokumentaciji, a ne i članovi njegove obitelji ili neke druge osobe. Time se štiti privatnost pacijenta te povjerljivost osjetljivih podataka. Međutim, u dvije situacije će i druge osobe imati pravo na uvid u dokumentaciju. Prva od njih je kad pacijent ovlasti druge osobe da traže uvid. Druga je slučaj kada određene treće osobe iznimno imaju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta i bez njegove suglasnosti. Tako je, primjerice, liječnik dužan medicinsku dokumentaciju na zahtjev predočiti ministarstvu nadležnom za zdravstvo, tijelima državne uprave, Hrvatskoj liječničkoj komori ili sudbenoj vlasti (Zakon o liječništvu, čl. 23). Najčešće će to biti uvid na temelju sudskog naloga u postupcima pred sudom.

Nakon smrti pacijenta pravo na uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju stječu članovi uže obitelji (bračni drug, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra) te zakonski zastupnik odnosno skrbnik pacijenta, osim ako je pacijent to za života izričito zabranio. Da bi takva izjava bila valjana, ona mora biti ovjerena od javnog bilježnika koji je tada dužan cjelovito informirati pacijenta o značenju takve izjave. Osim uvida u dokumentaciju, navedene osobe imaju i pravo na presliku dokumentacije o svom trošku (čl. 24).

Ovo pravo zaštićeno je do te mjere da će zdravstvena ustanova, odnosno odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi, prekršajno odgovarati ako pacijentu ili drugoj osobi koju ovlasti uskrati pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju (čl. 41). Osim prekršajne odgovornosti, postoji i disciplinska odgovornost liječnika, a ako pacijent zbog uskrate uvida trpi štetu, moguć je i postupak za naknadu štete.

Izvor: http://klinika.pravo.unizg.hr/content/pravo-na-pristup-medicinskoj-dokumentaciji

Stranica 1 od 6