Prijava Registracija

Prijavite se

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Izradite korisnički račun

Polja označena zvijezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Captcha *
lex

lex

Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Kako su tekli pregovori?

Sindikalna strana je u startu najavila najveća materijalna povećanja za radnike u povijesti sindikalnog pregovaranja (povećanje osnovice za plaću, jubilarnu nagradu i otpremninu; povećanje naknade za prijevoz; povećanje božićnice, regresa i dara za Sv. Nikolu; povećanje naknade za sistematski pregled; uvođenje naknade za topli obrok; uvođenje naknade za rad od kuće i uvođenje 13. plaće).

Vlada je najavljivala zadržavanje stečenih materijalnih prava bez dodatnih povećanja.

Konačni rezultat bliži je početnoj poziciji Vlade.

Što se promijenilo?

– povećana je osnovica za (plaću) 4% i dogovoreno je da će se o daljnjem povećanju osnovice nastaviti s pregovorima u rujnu,

– povećana je naknada za prijevoz za zaposlenike koji ostvaruju pravo na naknadu po prijeđenom kilometru na 1,35kn i dogovoreni su mehanizmi za daljnje povećanje ili smanjenje te naknade,

– uvedena je dodatak za osobe koje su završile sveučilišni specijalistički studij (univ. spec) od 5% (završeni studij unosi se u COP i osoba automatizmom stječe pravo na 5% od 1.5.2022.),

– povećana je naknada za sistematske preglede u vrijednosti od 1.200,00 kuna,

– povećana je otpremnina pri odlasku u mirovinu (umjesto 3 proračunske osnovice isplaćuju se 2 osnovice za izračun plaće) itd.

Varaždinska županija odobrila financijska sredstva u svrhu održavanja XIII Kongresa pravnika u zdravstvu u visini 2.000 kn kao pomoć u održavanju ovogodišnjeg Kongresa. Vjerujemo da ćemo nakon dvije godine dana pauze zbog epidemije COVID-19 uspjeti ove godine organizirati XIII Kongres kojeg planiramo održati u Varaždinu početkom listopada. Uskoro o Kongresu više na stranicama Udruge.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela novu Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN br. 35/22) kojom se ukida dosadašnja klauzula 2 za 1 kod umirovljenja i odlaska iz službe, odnosno, zabrane da se jednog novog javnog službenika i namještenika moglo zaposliti tek kada dvoje ode u mirovinu ili im prestane služba. Međutim, ova klauzula se sada primjenjuje kod premještaja, odnosno, zabrana se ne odnosi na zapošljavanje jednog novog službenika kada dva iz iste službe budu premještena u državno tijelo, upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili u istu javnu službu.
 

Tako sada umjesto klauzule 2 za 1, imamo novu 1 za 1, pa je zapošljavanje na neodređeno vrijeme “iznimno” moguće u slučaju popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno zbog prestanka radnog odnosa dotadašnjem službeniku u prethodnih 12 mjeseci, odnosno drugog radnog mjesta s istim ili nižim koeficijentom složenosti poslova.

Ostale su i iznimke kada je riječ o zapošljavanju radi popunjavanja radnog mjesta na kojem se obavljaju poslovi upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i poslova provedbe i korištenja programa Europske unije vezanim uz fondove EU, kao i ako nije moguće osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom, pod uvjetom da su osigurana potrebna sredstva u financijskom planu tijela.

Također, zapošljavanje na neodređeno vrijeme moguće je kod zapošljavanja jednog novog službenika prema klauzuli 2 za 1, pod uvjetom da su tijekom tekuće kalendarske godine dva službenika iz iste javne službe, odnosno poslodavca premještena u državno tijelo, upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili u istu javnu službu kada je to predviđeno posebnim propisom, neovisno o radnom mjestu na koje su bili raspoređeni, što dosada nije bio slučaj.

Za zapošljavanje u javnim službama je prije raspisivanja javnih natječaja, odnosno oglasa za zapošljavanje i nadalje potrebno pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva zdravstva, osim u slučaju zapošljavanja na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog službenika.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je dana 31. siječnja 2022. godine donijelo Smjernicu o zabrani primitka dodatne naknade iz članka 7. točke d) Zakona o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine", broj 143/21) temeljem ugovora o radu ili drugog ugovora iz radnog odnosa.

0002

 

 

 

Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa stupio je na snagu 25.12.2021. i prema njemu obveznici su prema članku 3. točki 65. i ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Upravna vijeća koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju obveznika ovoga Zakona, a koje odluke se ne objavljuju u službenom glasilu Republike Hrvatske, dostavit će bez odgode obavijest o tim odlukama Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Obveznici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Obveznici su, u roku od 15 dana od dana proteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, obvezni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu.

Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.

Sukladno članku 59. stavku 2. ZSSI-a, osobe koje su prvi put postale obveznici podnošenja imovinske kartice stupanjem na snagu ZSSI-a, dužne su podnijeti imovinske kartice u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 11. stavka 10. toga Zakona. Pravilnik o imovinskoj kartici obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 8/22.) stupio je na snagu 20. siječnja 2022. godine, pa je stoga zadnji dan roka u kojem svi novi obveznici trebaju podnijeti imovinsku karticu, 19. veljače 2022. godine.

Obveznici ne mogu podnijeti imovinsku karticu dok im nije otvoren korisnički račun, za čije otvaranje Povjerenstvu moraju podnijeti popunjeni i ovjereni zahtjev, čiji formular se nalazi na mrežnim stranicama Povjerenstva https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fwww.sukobinteresa.hr%2Fsites%2Fdefault%2Ffiles%2Fdoc%2Fzahtjev_za_otvaranjem_korisnickog_racuna.docx%3F1&wdOrigin=BROWSELINK.

Na donjem linku je priopćenje i upute za popunjavanje imovinske kartice: 

https://www.sukobinteresa.hr/hr/priopcenja/priopcenje-u-vezi-roka-za-podnosenje-imovinske-kartice-novih-obveznika-zakona-o.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (NN br. 140/21) nije propisano izuzeće od zabrane zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, kako je to bilo propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (NN br. 69/21).

Naime, odredbom članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu bilo je propisano da se za vrijeme važenja ovoga Zakona neće primjenjivati Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN br. 70/16, 50/17, 37/18, 71/18, 91/18, 33/20) i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske (NN br. 70/16, 74/17, 71/18). S obzirom da je na snazi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i u kojem ove odredbe više nema, slijedi da se Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN br. 70/16, 50/17, 37/18, 71/18, 91/18, 33/20) nastavlja primjenjivati u 2022. godini. 

Poslodavci su dužni radnicima, najkasnije do 1. veljače 2022., ponuditi izmjenu ugovora o radu sukladno odredbama ovoga Zakona. Zakon je stupio na snagu 01. prosinca2021.

S obzirom da prema članku 3. Zakona minimalnoj plaći (NN br. 118/18, 120/21), minimalna plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu, sukladno članku 7. poslodavac je dužan radniku ponuditi izmjenu ugovora o radu  i to najkasnije do 01. veljače 2022. godine.

Radnicima je potrebno ponuditi anekse ugovora o radu s odredbom kojom se ugovara minimalna plaća u bruto iznosu, odnosno, 4.687,50 kn za 2022. godinu. S obzirom da se bruto plaća može mijenjati svake kalendarske godine, predlažemo ugovor o radu aneksirati na način:

"Poslodavac i radnik ugovaraju visinu minimalne plaće u bruto iznosu koji uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske za svaku kalendarsku godinu."

Naročito treba pripaziti na odredbu članka 3. stavak 4. i 5.:

(4) U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

(5) Otežanim uvjetima rada iz stavka 4. ovoga članka smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.

Ovom se odredbom iz minimalne plaće isključuju sva povećanja koja pripadaju s osnove rada u uvjetima koji se po svojim obilježjima smatraju otežanim i za koje je, slijedom posebnosti istih, predviđeno povećanje plaće (npr. posebni uvjeti rada), a što je razvidno i iz mišljenja Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/najcesca-pitanja-i-odgovori/najcesca-pitanja-i-odgovori-12153/rad-i-zaposljavanje/zakon-o-minimalnoj-placi/5694.

Provjeriti da ne bi spremačice i ostali radnici s najnižim koeficijentom složenosti poslova imali nižu plaću od minimalne, jer im onda treba isplatiti razliku do minimalne plaće sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o minimalnoj plaći i to od 01.12.2021.

Člankom 10. Zakona propisane su vrlo visoke kazne za kršenje Zakona.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN br. 143/21) na snazi je od 25.12.2021. godine. Članak 3. stavak 1. točka 65. propisuje kao obveznike primjene Zakona i ravnatelje zdravstvenih ustanova. 

Zakon regulira sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, krug obveznika postupanja prema odredbama ovoga Zakona, obvezu podnošenja i sadržaj imovinskih kartica, javnu objavu određenih podataka iz imovinskih kartica, postupak provjere podataka iz tih imovinskih kartica, trajanje obveza iz ovoga Zakona, izbor, sastav, status i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, postupak pred Povjerenstvom te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa. 

Povjerenstvo je u obvezi donijeti pravilnik temeljem članka 11. stavka 10. Zakona i utvrditi obrazac i sadržaj imovinske kartice, a osobe koji su prvi put obveznici dužne su podnijeti imovinsku karticu u roku od 30 dana od dana donošenja tog Pravilnika (članak 59. stavak 2. Zakona).

Propisane su nove dužnosti za obveznike te će obveznici nakon stupanja na dužnost biti dužni urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od 60 dana od dana izbora ili imenovanja na javnu dužnost. U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa obveznik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa. U slučaju dvojbe predstavlja li neko ponašanje povredu odredaba Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja predviđenog ovim Zakonom, obveznici su dužni zatražiti mišljenje Povjerenstva. Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva obveznika dati obrazloženo mišljenje.

Također, s ciljem sprečavanja potencijalnog sukoba interesa, obveznik će biti dužan ako se potencijalni sukob interesa pojavi, deklarirati ga na odgovarajući način, te ga razriješiti na način da zaštiti javni interes (npr. suzdržavanjem od glasovanja). Uz to, obveznik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na poslovni interes s njim povezanih osoba, odnosno poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. Za nepridržavanje tih pravila predviđene su i odgovarajuće sankcije, odnosno moći će im se izreći opomena te novčane sankcije.

Sva nadležna tijela i pravne osobe koje odlučuju o imenovanjima i razrješenjima obveznika iz članka 3. ovoga Zakona dostavit će Povjerenstvu popis osoba koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obnašale dužnost odnosno obavljale službu, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što u zdravstvenim ustanovama predstavlja obvezu Upravnog vijeća kao tijela koje odlučuje o imenovanju i razrješenju ravnatelja.

 

Hrvatski sabor donio je po hitnom postupku Izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Nar. nov., br. 143/21), koje su stupile na snagu 25. prosinca 2021. godine, čime se obveza provođenja, sredstava te stručnog nadzora nad provođenjem mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti prenosi na javnopravna tijela.

Novim stavkom 4. članka 4. propisuje se obveza pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Izmjenom članka 47. stavka 2., novom točkom 8.a uvodi se posebna sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Posebnu sigurnosnu mjeru može naložiti ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kada je proglašena epidemija zaraznih bolesti, tada to može odlukom naložiti i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Uvodi se novi članak 55.a, kojim se propisuje obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju i preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.

Uređuje se da osobi koja odbije predočiti dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti nije dopušteno ući u prostore za koje je mjera iz članka 47. stavka 2. točke 8.a uvedena.

Odgovorne osobe u javnopravnom tijelu dužne su osigurati provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti te su dužne odrediti jednu ili više osoba za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere. Zatim, uređuje se i obveza osobi određenoj za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere da, u slučaju ulaska osobe u prostore javnopravnih tijela bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju, o tome bez odgode obavijesti odgovornu osobu i sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata.

Članak 69. stavak 2. nadopunjen je točkama 9.a i 9.b, kojima se dopunjavaju ovlasti nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata da prilikom nadzora nalože provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore te nalože udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.

Odgovorna osoba koja ne osigura provedbu sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Navedene novčane kazne propisane su novim člankom 75.a.

Cilj usvojenih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti onemogućavanje je ulaska u određene prostore bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju bolesti radi sprječavanja daljnjeg širenja zaraze te osiguravanje brze i učinkovite provedbe mjera koje su ponajprije usmjerene na zaštitu života i zdravlja ljudi tijekom globalne pandemije bolesti SARS-CoV-2.

Izvor: https://informator.hr/vijesti/stupile-na-snagu-izmjene-zakona-o-zastiti-pucanstva-od-zaraznih-bolesti

Stranica 1 od 11