Priznanje COVID-19 kao profesionalne bolesti - kada?
U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze. Novim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, u slučaju da se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti. U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspozicij. Podsjećamo da je i skladu sa Zakonom o zaštiti na radu poslodavac obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu za radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti.
HZZO priznaje prava temeljem zarazne bolesti pod određenim uvjetima, što znači da neće svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Mišljenje HZZO o priznavanju COVID-19 kao profesionalne bolesti
Privatnost u doba pandemije, primjena GDPR-a
Privatnost u doba pandemije, primjena GDPR-a...pročitajte!
Uskoro Zakon koji derogira Zakon o radu
U pripremi je donošenje zakona koji bi privremeno za vrijeme epidemije regulirao neka pitanja iz radnih odnosa drukčije nego Zakon o radu.
Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: "Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19", očekuje se u najkraćem roku.
Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:
1. mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
2. mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
3. pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme, i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene,
4. mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće),
5. mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19 (dakle, smanjivanja naknade),
6. isključenje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu,
7. pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana,
8. mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika,
9. isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća,
10. neobveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID - 19 (uvjerenja bi vrijedila do daljnjega).
Kao što je rečeno donošenje zakona očekuje se u najkraćem roku. Do tada i dalje u cijelosti važi i treba se primjenjivati Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), iako se on u trenutno u praksi vrlo slabo poštuje.
Kako regulirati radne odnose u okolnostima zaraze od korona virusa?
Kako regulirati radne odnose u novim okolnostima, kako se reguliraju plaćeni i neplaćeni dopust. Lista pitanja i odgovora nadopunjavat će se i ažurirati kako bude promjena.
Izvor: https://koronavirus.hr/radni-odnosi-pitanja-i-odgovori/132
Zapošljavanje u javnim službama i pravni lijek na odluku o odabiru kandidata
Zapošljavanje u javnim službama i pravni lijek na odluku o odabiru kandidata
http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=40607#
Kuda ide zaštita osobnih podataka u Hrvatskoj?
Ako je nešto krivi put u povećanju zaštite osobnih podataka onda je to stav da će problem riješiti pravna služba ili IT! Osvrt na stanje u Hrvatskoj povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka
https://gdprnovosti.com/kuda-ide-zastita-osobnih-podataka-u-hrvatskoj/?ct=t(gdpr-novosti-1262441_COPY_01)
Prekovremeni rad i ODO povodom izjavljenih izvanrednih revizija
Također vrijedi pročitati i Priopćenje ODO Split na linku http://www.dorh.hr/OpcinskoDrzavnoOdvjetnistvoUSplituPriopcenje01.
Dodatak TKU (NN br. 123/19) - povećavaju se materijalna prava i osnovica za izračun plaće
Osnovica za izračun plaće za službenike i namještenike u javnim službama za 2020. godinu iznosi kako slijedi:
- od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2020. godine 5.809,79 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za siječanj 2020., a koja se isplaćuje u veljači 2020. godine
- od 1. lipnja 2020. do 30. rujna 2020. godine 5.925,99 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za lipanj 2020., a koja se isplaćuje u srpnju 2020. godine
- od 1. listopada 2020. godine 6.044,51 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za listopad 2020., a koja se isplaćuje u studenom 2020. godine i nadalje.
- Regres i godišnja nagrada za božićne blagdane za 2020. godinu iznosi 1.500,00 kn.
- Dar u prigodi dana Sv. Nikole za 2020. godinu iznosi 600,00 kn.
- Iznos dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i iznos dodatka za rad na terenu iznosi 200,00 kn.
- Visina otpremnine za odlazak u mirovinu utvrđuje se na način da će od 01.01.2020. godine ista iznositi dvije osnovice za izračun plaća službenika i namještenika u javnim službama, koje će biti važeće na zadnji dan rada u javnoj službi prije odlaska službenika i namještenika u mirovinu, kako slijedi: od 01.01. 2020. (2 x 5.809,79 kn) = 11.619,58 kuna, od 01.06.2020. (2 x 5.925,99 kn) = 11.851,98 kn te od 01.10.2020. (2 x 6.044,51 kn) = 12.089,02 kuna. Visina otpremnine je dosada iznosila tri proračunske osnovice (što je iznos od 3 x 3.326,00 kuna = 9.978 kuna bruto). Iz navedenog je vidljivo kako je visina otpremnine promjenjiva i ovisi o promjeni osnovice za izračun plaće, dok je do sada visina otpremnine bila vezana uz proračunsku osnovicu koja je iznosila 3.326,00 kn te se visina otpremnine nije mijenjala, bez obzira na kretanje osnovice za izračun plaće u javnim službama.
Presuda VSRH - Odbijaju se Revizije u korist zdravstvenih radnika
