Pravilnik o imovinskoj kartici obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN 8/22) - Ravnatelji su dužni podnijeti imovinsku karticu do 19.02.2022. godine
Obveznici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Obveznici su, u roku od 15 dana od dana proteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, obvezni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu.
Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.
Sukladno članku 59. stavku 2. ZSSI-a, osobe koje su prvi put postale obveznici podnošenja imovinske kartice stupanjem na snagu ZSSI-a, dužne su podnijeti imovinske kartice u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 11. stavka 10. toga Zakona. Pravilnik o imovinskoj kartici obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 8/22.) stupio je na snagu 20. siječnja 2022. godine, pa je stoga zadnji dan roka u kojem svi novi obveznici trebaju podnijeti imovinsku karticu, 19. veljače 2022. godine.
Obveznici ne mogu podnijeti imovinsku karticu dok im nije otvoren korisnički račun, za čije otvaranje Povjerenstvu moraju podnijeti popunjeni i ovjereni zahtjev, čiji formular se nalazi na mrežnim stranicama Povjerenstva https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fwww.sukobinteresa.hr%2Fsites%2Fdefault%2Ffiles%2Fdoc%2Fzahtjev_za_otvaranjem_korisnickog_racuna.docx%3F1&wdOrigin=BROWSELINK.
Na donjem linku je priopćenje i upute za popunjavanje imovinske kartice:
Zabrana zapošljavanja u javnim službama opet u primjeni od 01.01.2022.
Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (NN br. 140/21) nije propisano izuzeće od zabrane zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, kako je to bilo propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (NN br. 69/21).
Naime, odredbom članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu bilo je propisano da se za vrijeme važenja ovoga Zakona neće primjenjivati Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN br. 70/16, 50/17, 37/18, 71/18, 91/18, 33/20) i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske (NN br. 70/16, 74/17, 71/18). S obzirom da je na snazi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i u kojem ove odredbe više nema, slijedi da se Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN br. 70/16, 50/17, 37/18, 71/18, 91/18, 33/20) nastavlja primjenjivati u 2022. godini.
Ugovaranje minimalne plaće u ugovoru o radu do 1. veljače 2022.
Napisao lex
Poslodavci su dužni radnicima, najkasnije do 1. veljače 2022., ponuditi izmjenu ugovora o radu sukladno odredbama ovoga Zakona. Zakon je stupio na snagu 01. prosinca2021.
S obzirom da prema članku 3. Zakona minimalnoj plaći (NN br. 118/18, 120/21), minimalna plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu, sukladno članku 7. poslodavac je dužan radniku ponuditi izmjenu ugovora o radu i to najkasnije do 01. veljače 2022. godine.
Radnicima je potrebno ponuditi anekse ugovora o radu s odredbom kojom se ugovara minimalna plaća u bruto iznosu, odnosno, 4.687,50 kn za 2022. godinu. S obzirom da se bruto plaća može mijenjati svake kalendarske godine, predlažemo ugovor o radu aneksirati na način:
"Poslodavac i radnik ugovaraju visinu minimalne plaće u bruto iznosu koji uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske za svaku kalendarsku godinu."
Naročito treba pripaziti na odredbu članka 3. stavak 4. i 5.:
(4) U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
(5) Otežanim uvjetima rada iz stavka 4. ovoga članka smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.
Ovom se odredbom iz minimalne plaće isključuju sva povećanja koja pripadaju s osnove rada u uvjetima koji se po svojim obilježjima smatraju otežanim i za koje je, slijedom posebnosti istih, predviđeno povećanje plaće (npr. posebni uvjeti rada), a što je razvidno i iz mišljenja Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/najcesca-pitanja-i-odgovori/najcesca-pitanja-i-odgovori-12153/rad-i-zaposljavanje/zakon-o-minimalnoj-placi/5694.
Provjeriti da ne bi spremačice i ostali radnici s najnižim koeficijentom složenosti poslova imali nižu plaću od minimalne, jer im onda treba isplatiti razliku do minimalne plaće sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o minimalnoj plaći i to od 01.12.2021.
Člankom 10. Zakona propisane su vrlo visoke kazne za kršenje Zakona.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa-obveze ravnatelja zdravstvenih ustanova
Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN br. 143/21) na snazi je od 25.12.2021. godine. Članak 3. stavak 1. točka 65. propisuje kao obveznike primjene Zakona i ravnatelje zdravstvenih ustanova.
Zakon regulira sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, krug obveznika postupanja prema odredbama ovoga Zakona, obvezu podnošenja i sadržaj imovinskih kartica, javnu objavu određenih podataka iz imovinskih kartica, postupak provjere podataka iz tih imovinskih kartica, trajanje obveza iz ovoga Zakona, izbor, sastav, status i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, postupak pred Povjerenstvom te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa.
Povjerenstvo je u obvezi donijeti pravilnik temeljem članka 11. stavka 10. Zakona i utvrditi obrazac i sadržaj imovinske kartice, a osobe koji su prvi put obveznici dužne su podnijeti imovinsku karticu u roku od 30 dana od dana donošenja tog Pravilnika (članak 59. stavak 2. Zakona).
Propisane su nove dužnosti za obveznike te će obveznici nakon stupanja na dužnost biti dužni urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od 60 dana od dana izbora ili imenovanja na javnu dužnost. U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa obveznik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa. U slučaju dvojbe predstavlja li neko ponašanje povredu odredaba Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja predviđenog ovim Zakonom, obveznici su dužni zatražiti mišljenje Povjerenstva. Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva obveznika dati obrazloženo mišljenje.
Također, s ciljem sprečavanja potencijalnog sukoba interesa, obveznik će biti dužan ako se potencijalni sukob interesa pojavi, deklarirati ga na odgovarajući način, te ga razriješiti na način da zaštiti javni interes (npr. suzdržavanjem od glasovanja). Uz to, obveznik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na poslovni interes s njim povezanih osoba, odnosno poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. Za nepridržavanje tih pravila predviđene su i odgovarajuće sankcije, odnosno moći će im se izreći opomena te novčane sankcije.
Sva nadležna tijela i pravne osobe koje odlučuju o imenovanjima i razrješenjima obveznika iz članka 3. ovoga Zakona dostavit će Povjerenstvu popis osoba koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obnašale dužnost odnosno obavljale službu, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što u zdravstvenim ustanovama predstavlja obvezu Upravnog vijeća kao tijela koje odlučuje o imenovanju i razrješenju ravnatelja.
25.12.2021. stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 143/21)
Hrvatski sabor donio je po hitnom postupku Izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Nar. nov., br. 143/21), koje su stupile na snagu 25. prosinca 2021. godine, čime se obveza provođenja, sredstava te stručnog nadzora nad provođenjem mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti prenosi na javnopravna tijela.
Novim stavkom 4. članka 4. propisuje se obveza pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Izmjenom članka 47. stavka 2., novom točkom 8.a uvodi se posebna sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Posebnu sigurnosnu mjeru može naložiti ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kada je proglašena epidemija zaraznih bolesti, tada to može odlukom naložiti i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Uvodi se novi članak 55.a, kojim se propisuje obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju i preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.
Uređuje se da osobi koja odbije predočiti dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti nije dopušteno ući u prostore za koje je mjera iz članka 47. stavka 2. točke 8.a uvedena.
Odgovorne osobe u javnopravnom tijelu dužne su osigurati provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti te su dužne odrediti jednu ili više osoba za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere. Zatim, uređuje se i obveza osobi određenoj za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere da, u slučaju ulaska osobe u prostore javnopravnih tijela bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju, o tome bez odgode obavijesti odgovornu osobu i sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata.
Članak 69. stavak 2. nadopunjen je točkama 9.a i 9.b, kojima se dopunjavaju ovlasti nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata da prilikom nadzora nalože provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore te nalože udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.
Odgovorna osoba koja ne osigura provedbu sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Navedene novčane kazne propisane su novim člankom 75.a.
Cilj usvojenih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti onemogućavanje je ulaska u određene prostore bez predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju bolesti radi sprječavanja daljnjeg širenja zaraze te osiguravanje brze i učinkovite provedbe mjera koje su ponajprije usmjerene na zaštitu života i zdravlja ljudi tijekom globalne pandemije bolesti SARS-CoV-2.
Započeli pregovori o novom Zakonu o radu!
Prvi sastanak radne skupine za izradu novoga ZOR-a
U Ministarstvu rada održan je u srijedu prvi sastanak radne skupine za izradu novoga Zakona o radu (ZOR), koji bi trebao jasnije definirati “rad na daljinu”, socijalni partneri kažu da je protekao mirno bez složenijih tema, a donošenje novoga zakona očekuju sredinom iduće godine.
Nakon višemjesečnih konzultacija kao predlagači donijeli smo odluku da idemo u izradu novog ZOR-a, prikladnog sadašnjim uvjetima, izjavio je nakon sastanka državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić. Plan je modernizirati ZOR i unijeti novine koje su se pojavile tijekom pandemije, poput rada na daljinu i rada od kuće, odnosno na izdvojenom mjestu, rekao je Jelić. Također će, definirati dopunski i platformski rad, koji je sve popularniji.
U radnu skupinu uključeni su Vladini socijalni partneri, poslodavci i sindikati, a plan je da se do kraja godine izradi prvi tekst novoga zakona i onda počne formalna procedura. "Javno savjetovanje, prvo čitanje, rasprava, drugo čitanje i negdje do 1. srpnja iduće godine donijeli bismo ga u Saboru", najavio je Jelić. Što se tiče rada na izdvojenom mjestu, od kuće ili rada na daljinu, definirat će se zaštita na radu, obveze poslodavaca i radnika i nužnost obostranog pristanka.
Morat će se potpisati dodatak ugovora o radu, a to bi se sve trebalo definirati kroz novi zakon, kaže Jelić. Ocijenio je kako je rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće, u proteklih godinu i pol dana pandemije "izgledao relativno dobro". Rad na daljinu mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika. Sadašnji ZOR definira mogućnost rada na daljinu, mnogi su to iskoristili. Neki su potpisali dodatak ugovoru, neki nisu, malo se sporilo oko troškova rada od kuće, no u ovih godinu dana vjerujem da ćemo to riješiti na zadovoljavajući način", poručio je.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever očekuje da će na veliki dio pitanja dobiti odgovore kroz pregovore. "Mi danas niti jedno od tih pitanja nismo otvarali, nego smo se bavili uvodom u ZOR", kazao je Sever novinarima nakon sastanka. Neobvezujući sporazum na razini EU-a navodi da rad na daljinu mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika, a ne jednostrano poslodavčevo upućivanje radnika da radi od kuće. Tu mora postojati i dodatak ugovora o radu, istaknuo je Sever.
Tu je i pitanje zaštite na radu, radnog vremena, kao i dodatnih troškova, odnosno da država poslodavcu te troškove prizna kao poreznu olakšicu. Sindikati će tražiti manji opseg rada na određeno vrijeme, kako u Hrvatskoj radi četvrtina ukupno zaposlenih. Sever je naglasio da su sindikati kategorički protiv produljenog rada jer šteti zdravlju."Vjerujem da ćemo dugo pregovarati o teškim temama. Očekujemo da će Vladina strana u duhu onoga što pregovara na razini EU-a, to sada primijeniti i kod ovih pregovara", poručio je Sever.
Izvor: https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/46217#
PRESTANAK PRIMJENE Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama!
Zapošljavanje u javnim službama i pravni lijek na odluku o odabiru kandidata
U članku se obrađuje zasnivanje radnog odnosa u javnim službama, koje propise primjenjuju u radu javne službe u procesu zapošljavanja, postupak zapošljavanja u javnim službama te postoje li pravni lijekovi na odluku o izboru kandidatkinja/kandidata.
Vrijedi pročitati!
KOMENTAR Službe za medicinu rada HZJZ na članak pod naslovom: Premještaj radnika na drugo radno mjesto zbog privremene nesposobnosti za rad
Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostavila nam je komentar na članak objavljen na linku http://www.upzh.hr/index.php/udruga/misljenja/item/272-premjestaj-radnika-na-drugo-radno-mjesto-zbog-privremene-nesposobnosti-za-rad. Hvala Službi za medicinu rada na komentaru, uvijek je dobro čuti različita mišljenja jer nas ona potiču na daljnje razmišljanje.
Komentar prenosimo u cijelosti na slijedećem linku:
