Prijava Registracija

Prijavite se

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Izradite korisnički račun

Polja označena zvijezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Captcha *
Srijeda, 27 Ožujak 2019 09:24

NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA

Vječna tema i problem tumačenja TKU vezano na prijevoz radnika na posao i s posla. U nastavku donosimo tumačenja sutkinje Županijskog suda u Zagrebu mr. sc. Iris Gović Penić na linku https://www.poslovni-edukator.hr/index.php/pitali-ste-odgovaramo s proljetnog savjetovanja tajnika, računovođa i ravnatelja školskih i predškolskih ustanova u Šibeniku u ožujku 2018. godine.

Ako je specijalist medicine rada utvrdio privremenu nesposobnost radnika s ponovnom procjenom privremene nesposobnosti za 6 ili 12 mjeseci, te time utvrdio određena ograničenja za rad na dosadašnjem radnom mjestu, ako se ne radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, mišljenje medicine rada ne obvezuje poslodavca, pa je to samo dobra volja poslodavca da li će radnika premjestiti na neko drugo radno mjesto po preporuci medicine rada, ili će pak radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti po nadležnom tijelu, a to je invalidska komisija, koje tijelo jedino može utvrditi da li je radnik sposoban raditi na svom radnom mjestu ili ima određena ograničenja zbog svog zdravstvenog stanja. Poslodavca obvezuje samo rješenje invalidske komisije HZMO-a. 

Ne postoji pravni temelj da bi zdravstvena ustanova kao neprofitna pravna osoba i proračunski korisnik mogla davati donacije drugim pravnim osobama, jer prema pozitivnim propisima, donacija može biti samo prihod zdravstvene ustanove koji čini njezinu imovinu, te se ne svrstava na rashodovnu stranu, i koji prihod se smije koristiti za točno određene namjene, a u svrhu daljnjeg razvoja zdravstvene djelatnosti.

Srijeda, 13 Ožujak 2019 10:50

Dodatak I - GKU najduže do 31.07.2019.

Parafiran Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

(ZAJEDNIČKA IZJAVA) Pregovarački odbori Vlade i Sindikata (Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) nakon dva održana sastanka za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji ističe 26. ožujka 2019. godine, dogovorili su sadržaj Dodatka I. Kolektivnom ugovoru.

Iako Hrvatski liječnički sindikat nije potpisnik predmetnog Kolektivnog ugovora, po dogovoru Sindikata potpisnica, u pregovorima je sudjelovala predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata u svojstvu savjetnika na strani Pregovaračkog odbora Sindikata.

Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru, ugovoren je nastavak primjene Kolektivnog ugovora sve do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru, a najduže do 31. srpnja 2019. godine.

Također, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru ugovorne stane obvezale su se da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru.

Pregovarački odbori Vlade i Sindikata danas su parafirali nacrt Dodatka I. Kolektivnom ugovoru te se isti upućuje u proceduru Vlade radi njegova prihvaćanja te radi davanja ovlasti ministru za njegovo potpisivanje.

Izvor: http://www.sszssh.hr/

Srijeda, 06 Ožujak 2019 09:37

Konvencije MOR-a na jednom mjestu

Ove godine 29. lipnja obilježava se 100 godina Međunarodne organizacije rada (MOR). Međunarodni radni standardi glavno su sredstvo kroz koje Međunarodna organizacija rada (MOR) djeluje još od svog osnutka 1919. godine. Oni su uobličeni u konvencije ili preporuke. Konvencije su međunarodni ugovori koji obvezuju države članice koje su ih ratificirale. Njihovim ratificiranjem, države članice formalno se obvezuju na provedbu odredbi sadržanih u njima, zakonom i u praksi. Preporuke nisu međunarodni ugovori, ne obvezuju države te predstavljaju smjernice za državnu politiku i praksu i često su nadopuna odredbama konvencija.

Države koje su ratificirale konvencije moraju periodično izvješćivati o njihovoj primjeni u zakonu i praksi. Imaju ustavnu obvezu podnijeti izvješća o mjerama koje su poduzele kako bi provele konvencije. Organizacije poslodavaca i organizacije radnika mogu MOR-u podnijeti svoja izvješća o primjeni konvencija koje je ratificirala njihova zemlja.
Republika Hrvatska članica je MOR-a od 30. lipnja 1992. godine. Do sada je ukupno ratificirala 60 konvencija, od čega svih 8 tzv. temeljnih, 3 od 4 upravljačke (prioritetne) konvencije te 49 od 177 tehničkih konvencija. Od 60 ratificiranih, 59 ih je na snazi dok je jedna otkazana. Zadnja konvencija koju je Hrvatska ratificirala 2010. godine je Konvencija o radu pomoraca (MLC ili br. 186 iz 2006.) koja još nije stupila na snagu.
Ovdje možete pronaći konvencije MOR-a koje je Hrvatska ratificirala, a objavljene su u Narodnim novinama - Međunarodni ugovori.

  • Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29, 1930.) NN 5/00 
  • Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br 87, 1948.) NN 3/00
  • Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (br. 98, 1949.) NN 3/00
  • Konvencija o jednakosti plaća (br. 100, 1951.) NN 3/00
  • Konvencija o ukinuću prinudnog rada (br. 105, 1957.) NN 12(96
  • Konvencija o sigurnosti prilikom upotrebe azbesta (br. 162, 1986.) NN 11/03
  • Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (br. 159, 1983.) NN 11/03
  • Konvencija o radnicima s obiteljskim obvezama (br. 156, 1981.) NN 5/00
  • Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju (br. 155, 1981.) NN 11/03
  • Konvencija o predstavnicima radnika (br. 135, 1971.) NN 5/00
  • Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru (br. 132, revidirana 1970.) NN 3/02
  • Konvencija o reviziji završnih članaka (br. 116, 1961.) NN 3/00
  • Konvencija o liječničkom pregledu ribara (br. 113, 1959.) NN 11/03
  • Konvencija o tjednom odmoru u trgovini i uredima (br. 106, 1957.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br. 103, revidirana 1952.) NN 3/00
  • Konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti (br. 102, 1952.) NN 1/02
  • Konvencija o plaćenom radu pomoraca (br. 91, revidirana 1949.) NN 11/02
  • Konvencija o noćnom radu djece u industriji (br. 90, revidirana 1948.) NN 6/95
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti kvalificiranih mornara (br. 74, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o liječničkom pregledu pomoraca (br. 73, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti brodskih kuhara (br. 69, 1946.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju pomoraca za slučaj bolesti (br. 56, 1936.) NN 10/03
  • Konvencija o minimumu stručne sposobnosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice (br. 53, 1936.) NN 8/03
  • Konvencija o utemeljenju međunarodnog sustava očuvanja prava iz osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i smrti (br. 48, 1935.) NN 11/03
  • Konvencija o zapošljavanju žena na poslovima koji se obavljaju pod zemljom u rudnicima svih vrsta (br. 45, 1935.) NN 1/02
  • Konvencija o zaštiti od nesreća radnika zaposlenih na utovaru ili istovaru brodova (br. 32, revidirana 1932.) NN 8/03
  • Konvencija o označavanju težine na teškim koletima koji se prevoze brodovima (br. 27, 1929.) NN 11/02
  • Konvencija o osiguranju poljoprivrednih radnika za slučaj bolesti (br. 25, 1927.) NN 11/03
  • Konvencija o osiguranju za slučaj bolesti industrijskih i trgovačkih radnika i domaće posluge (br. 24, 1927.) NN 6/95
  • Konvencija o repatrijaciji pomoraca (br. 23, 1926.) NN 3/02 
  • Konvencija o ugovoru o radu pomoraca (br. 19, 1926.) NN 3/02
  • Konvencija o jednakom tretmanu stranih i domaćih radnika u odnosu na odštete za nesreće na radu (br. 19, 1925.) NN 11/03
  • Konvencija o naknadama koje se isplaćuju radnicima za profesionalne bolesti (br. 18, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o naknadi koja se isplaćuje radnicima za slučaj nesreće na radu (br. 17, 1925.) NN 1/02
  • Konvencija o obaveznom liječničkom pregledu djece i mladih osoba zaposlenih na moru (br. 16, 1921.) NN 3/02
  • Konvencija o tjednom odmoru u industrijskim poduzećima (br. 14, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o upotrebi olovnog bjelila u bojanju (br. 13, 1921.) NN 10/03
  • Konvencija o naknadi za nesreću radnicima u poljoprivredi (br. 12, 1921.) NN 1/02
  • Konvencija o pravima udruživanja i zajedničkog djelovanja poljoprivrednih radnika (br. 11, 1921.) NN 3/00
  • Konvencija o utvrđivanju pogodnosti za pronalaženje zaposlenja pomorcima (br. 9, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o naknadi za nezaposlenost u slučaju gibitka ili potonuća broda (br. 8, 1920.) NN 3/02
  • Konvencija o zaštiti majčinstva (br 3, 1919.) NN 3/00
  • Konvencija o inspekciji rada u poljoprivredi (br. 129, 1969.) NN 3/02
  • Konvencija o politici zapošljavanja (br. 122, 1964.) NN 11/00
  • Konvencija o inspekciji rada u industriji i trgovini (br. 81, 1947.) NN 3/02
  • Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182, 1999.) NN 5/01
  • Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138, 1973.) NN 3/02
  • Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111, 1958.) NN 5/00
  • Izvor http://www.sssh.hr/hr/dokumenti/medunarodni-dokumenti/konvencije-mor-a-28
Petak, 22 Veljača 2019 13:41

Godina dana zatvora liječniku za smrt

VEČERNJI LIST: Kako objašnjava pravnica Snježana Cerjan, godina dana zatvora najniža je zakonski propisana kazna za ovo kazneno djelo. Nesavjesno liječenje obrađuje članak 181. Kaznenog zakona prema kojem kazna može biti od jedne do osam godina zatvora. S obzirom na to da je presuda nepravomoćna, njezino izvršenje može započeti tek kada postane pravomoćna, a u međuvremenu su moguće žalbe na presudu – objašnjava pravnica Cerjan, predsjednica Udruge pravnika u zdravstvu.

Četvrtak, 21 Veljača 2019 09:16

Parcelacija zemljišta

U članku su prikazane osnove postupka parcelacije zemljišta.

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi,u kojem se uglavnom jedna katastarska dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu.

Parcelacija se provodi pomoću parcelacijskog elaborata, koji izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

Parcelacijski elaborat je geodetski proizvod sastavljen od grafičkih priloga s prikazanim stvarnim i katastarskim stanjem, te niza pisanih iskaza za katastar i zemljišnu knjigu, a temelj je za promjenu stanja u katastru i zemljišnim knjigama.

Postoje dva različita postupka parcelacije:

-parcelacija poljoprivrednog zemljišta i

-parcelacija građevinskog zemljišta.

Da biste saznali u je li vaša čestica u poljoprivrednom ili građevinskom području, obratite se nadležnom uredu za prostorno planiranje i urbanizam, pri čemu Vam je potrebana kopija katastarskog plana.

Parcelacija poljoprivrednog zemljišta sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu , moguća je jedino uz suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Do početka rada Agencije, poslove davanja suglasnosti obavljat će Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U slučajevima diobe katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta za koje je dobivena suglasnost, ovlaštene geodetske tvrtke će izraditi parcelacijski elaborat i predati ga u katastarski ured na daljenj postupanje. U protivnom (Agencija nije suglasna), elaborati se neće izrađivati.

Parcelacija građevnog zemljišta, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji , moguća je u skladu sa slijedećim dokumentima

-rješenje o uvjetima građenja

-lokacijska dozvola

-rješenje o utvrđivanju građevne čestice

-detaljni plan uređenja - DPU

Parcelacijski elaborat služi za formiranje jedne ili više čestica u svrhu:

-kupnje ili prodaje nekretnina

-ostavinske diobe

-dobivanja hipotekarnog kredita

-diobe obiteljske imovine

-rješavanja imovinsko-pravnih odnosa

-formiranja građevnih čestica ili čestica služnih njima (prilazni putevi) okrupnjavanja čestica

 Prije predaje parcelacijskog elaborata u katastar potrebno ishodovati slijedeće dokumente:

-kopiju katastarskog plana

-vlasnički list posjedovni list

-potvrdu o namjeni zemljišta

-suglasnost Agencije za čestice koje nisu građevne (poljoprivredno zemljište) dozvolu za formiranje čestice za građevinsko zemljište

Dokumenti ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

Konkretno postupak parcelacije ide na sljedeći način;

-geodetski stručnjak izlazi na teren te snima predmetnu parcelu. Nakon što se predmetna čestica ili čestice snime dobiveni podaci se kompjuterski obrađuju, iscrtavaju te se izrađuje parcelacijski elaborat. Ako se radi o poljoprivrednom zemljištu, elaboratu je potrebno priložiti suglasnost na diobu čestica, koju izdaje Agencija za poljoprivredno zemlište (Ministarstvo). Ako se radi o građevinskom zemljištu, elaborat se šalje na suglasnost gradskom uredu za prostorno planiranje i urbanizam,potom se parcelacijski elaborat predaje u nadležni katastarski ured na pregled i ovjeru. Nakon pregleda i provedbe predmeta u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom planu i operatu. Prijavne listove za zemljišnu knjigu, koji su sastavni dio parcelacijskog elaborata, katastar po protokolu šalje u zemljišnu knjigu. Njime se evidentiraju promjene na predmetnim parcelama u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda te se stanje na katastru usklađuje sa stanjem u zemljišnoj knjizi. Parcelacijskim elaboratom se u pravilu vlasničko stanje ne mijenja. Mijenjanje vlasničkog stanja moguće je prilaganjem određenih pravni poslova  parcelacijskom elaboratu.

Preuzeto s http://legalis.hr/blogs/entry/54-parcelacija-zemlji%C5%A1ta/

 
Četvrtak, 14 Veljača 2019 13:31

Istražni zatvor i radni odnos

Istražni zatvor i radni odnos

Stranica 3 od 17